strana 1 od 3

RAZGOVOR S Dr. Perom LUČINOM, PREDSJEDNIKOM
UPRAVNOG ODBORA NOVE NACIONALNE ZAKLADE ZA ZNANOST,
VISOKO ŠKOLSTVO I TEHNOLOŠKI RAZVOJ

SLIJEDI NAM "PRILJEV MOZGOVA"
U HRVATSKU

Kroz program pod nazivom "Priljev mozgova" prikupit ćemo podatke, kontaktirati i osigurati financijsku potporu uspješnim hrvatskim znanstvenicima iz inozemstva koji se žele vratiti u domovinu - ističe čelnik Zaklade na čijem je računu 90 milijuna kuna

Piše Lola WRIGHT

Prorektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin izabran je za predsjednika Upravnog odbora nove Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.
Što je temeljna misija Zaklade za znanost?
— Zaklada je osnovana sa svrhom promocije znanosti, visokog školstva i tehnologijskog razvoja u Republici Hrvatskoj, a temeljni cilj je osiguravanje gospodarskog razvoja i poticanje zapošljavanja. Nacionalna zaklada osigurat će potporu znanstvenih, visokoobrazovnih i tehnologijskih programa i projekata te poticanje međunarodne suradnje na području visokoga školstva. Potpora uključuje i pomoć u realizaciji znanstvenih programa od posebnog interesa u području fundamentalnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja. Zaklada će posebice financirati programe visokog obrazovanja, koji će rezultirati inovacijama i patentima, a dodjeljivat će školarine darovitim studentima.

Eksperti ocjenjuju projekte

S koliko novca trenutačno raspolaže Nacionalna zaklada za znanost?
— Zaklada trenutačno raspolaže s oko 90 milijuna kuna. Polovica tog iznosa čini osnovnu imovinu Zaklade, koja se ne smije smanjivati, dok će se preostali dio koristiti za financiranje programa. Prema Zakonu, Nacionalna zaklada dužna je povećavati svoju osnovnu imovinu do iznosa od 100 milijuna kuna. Sredstva za Zakladu izdvojena su iz proračuna, odnosno uplatili su ih Ministarstvo znanosti i tehnologije te Fond za razvoj i zapošljavanje.
Kakve rezultate očekujete?
— Veća ulaganja u istraživanja i permisivno društveno okruženje trebala bi povećati broj mladih ljudi koji se žele baviti znanošću, inovacijama i obrazovanjem te kroz kraće razdoblje omogućiti intenzivniji gospodarski razvitak. Nacionalna zaklada nastojat će uspostaviti programe kroz koje će financirati obrazovne inicijative kojima će se novačiti, educirati i razvijati daroviti i kreativni pojedinci, posebice znanstvenici i stručnjaci s međunarodnim kompetencijama, te zadržavati u Hrvatskoj kako bi preuzeli liderstvo u istraživanjima i razvoju u područjima u kojima Hrvatska želi razvijati gospodarstvo temeljeno na znanju.
Kakve će programe financirati Zaklada?
— Zaklada će financirati programe za koje procijeni da zadovoljavaju visoke kriterije izvrsnosti i stručnosti te da pridonose ostvarenju zakladne svrhe. Kvalitetu prijavljenih projekata procjenjivat će eksperti, odnosno evaluacijski odbor, na temelju razrađenih kriterija. Kod projekata u koja su uključena značajna financijska sredstva provodit će se i suradnička recenzija ili peer review, koju će vršiti tri eksperta, s time da bar jedan recenzent treba biti iz inozemstva.
Kada će Zaklada pokrenuti prve programe i iz kojih će područja oni biti?
— Očekujemo da će sve biti pripremljeno do konca travnja ove godine. Prvi programi koje će Zaklada pokrenuti bit će iz područja podrške reformi visokog školstva, budući da je to vrlo aktualna tema u Hrvatskoj, koja nastoji uskladiti vlastiti visokoobrazovni sustav s onim u Europi, kako bi se mogle ostvariti osnovne postavke Bolonjske deklaracije, čiji je potpisnik i naša zemlja. Temeljni cilj bolonjskog procesa jest stvaranje Europskog prostora visokog obrazovanja, za čije je ostvarivanje nužno provesti reformu studija koji se temelji na tri ciklusa i uspostaviti sustav bodovanja — ECTS. Ti procesi već su počeli na hrvatskim sveučilištima te će Zaklada kroz programe nastojati podržati njihov što uspješniji razvoj. Upravnom odboru u ovom trenutku čini se najvažnijim pokrenuti program kojim će se podržavati uspostavljanje doktorskih studija i uspostavljanje sustava za unapređenje kvalitete na visokim učilištima.
Neobično je što znanost i visoko školstvo namjeravate popularizirati. Na koji način to namjeravate realizirati?
— Upravni odbor do sada je raspravljao o programima kojima će se promicati znanost i visoko obrazovanje u javnosti te popularizirati znanost i visoko obrazovanje, a to se odnosi, primjerice, na organiziranu edukaciju novinara u inozemstvu. Naime, bez popularizacije znanosti i rada u istraživanjima teško je očekivati da će se stvoriti društveno okruženje koje njeguje kulturu inovacija.

Mladi pod paskom povratnika

Što je s istraživanjima?
— Svakako najopsežnije i najvažnije aktivnosti Zaklade bit će usmjerene prema financiranju istraživanja. Temeljni strateški ciljevi bit će ulaganje u ljude, ideje, suradnju i izvrsnost. Zbog toga će se kroz programe Zaklade prioritetno financirati kolaborativna istraživanja, posebice ona u kojima postoji neposredna povezanost gospodarstva i znanstvenih organizacija. Upravni odbor u ovom trenutku razrađuje strateški plan za iduće četverogodišnje razdoblje u kojem će se utvrditi strateški pravci.
Pripremate zanimljiv program povratka stručnjaka u Hrvatsku?
— Da. Priprema se program zaklade pod radnim nazivom "Priljev mozgova", kroz koji će se osigurati financijska potpora uspješnim hrvatskim znanstvenicima iz inozemstva koji se žele vratiti u domovinu. Naime, Upravni odbor procjenjuje da je hrvatsku znanost teško pokrenuti bez izvrsnih pojedinaca koji su se dokazali dosadašnjim radom i rezultatima. Takvih pojedinaca ima i u Hrvatskoj, no njihov broj je nedostatan te je potrebno stvoriti uvjete za povratak brojnih uspješnih Hrvata. Naravno da se radi o projektu koji uvelike nadilazi mogućnosti Zaklade i da to, prije svega, treba biti program Vlade, no Zaklada može znatno pridonijeti osiguravajući sredstva za započinjanje istraživačkih aktivnosti tih ljudi u Hrvatskoj.
Na koji način namjeravete realizirati "priljev mozgova"?
— Zaklada će u tom smislu imati proaktivan pristup te će prikupljati informacije o našim znanstvenicima u inozemstvu, posebice onih koji rade u strateški važnim područjima istraživanja. U sljedećoj će se fazi aktivno pristupiti kontaktiranju znanstvenika s ciljem da se utvrdi uz koje bi se uvjete oni vratili u domovinu. Neki će možda željeti parcijalni povratak kao, primjerice, pola godine ili tri mjeseca godišnje i na nama će ostati da ispitamo što im se može ponuditi. Svakako bi naš primarni cilj trebao biti da se odgoje mlađi znanstvenici koji bi aktualnu znanstvenu problematiku usvojili pod voditeljstvom tih "povratnika" i nastavili takav rad u zemlji.
Je li Zaklada zamišljena poput sličnih modela u razvijenim zemljama?
— Konzultirani su materijali stranih zaklada, poput European Science Foundation, te zaklada u Irskoj, SAD-u, Belgiji, Finskoj i ostalih.
Kada je u pitanju reforma visokog obrazovanja često navodite primjer Finske. Po čemu je ta zemlja specifična i kakvi su joj rezultati?
— Većina ljudi koja je u prilici upoznati zbivanja u finskom obrazovnom sustavu vrlo brzo se fascinira rezultatima koji se mogu postići u relativno kratkom vremenu. Finska je prije svega desetak godina, kada je bila u teškoj gospodarskoj krizi zbog raspada bivšega Sovjetskog Saveza, odlučila napraviti ključni zaokret u politici i uložiti sve u obrazovanje i znanje te svoje gospodarstvo čim prije pretvoriti u gospodarstvo temeljeno na znanju. I ne samo gospodarstvo već i cijelo društvo. Pogledate li bilo koje indikatore gospodarskog ili društvenog razvitka, vidjet ćete da je Finska na prvom ili drugom mjestu u svijetu. Ti rezultati su primarno posljedica sustavnog i vrlo osmišljenog razvitka znanosti i obrazovanja, posebice visokog obrazovanja te, naravno, znatno većeg ulaganja.

Finski model

Zašto je finski model tako uspješan?
— Temelj uspjeha leži u činjenici da je prije desetak godina uspostavljena stvarna autonomija finskih sveučilišta, što znači da je znanstvenicima i sveučilišnim nastavnicima dana puno veća sloboda, ali s njom i nametnuto puno više odgovornosti. Znanje i stjecanje znanja stimulira se na svim razinama društva. Primjerice, nastavnici u školama, pa i u vrtićima, trebaju imati petogodišnje sveučilišno obrazovanje. Reforma u Finskoj obiluje brojnim dobrim iskustvima koja koriste mnoge države u Europi kada kreiraju programe reformi vlastitih visokoobrazovnih sustava. Jedna od temeljnih karakteristika te reforme je transparentnost na svim razinama.
Druga važna karakteristika je sloboda, ali i odgovornost svakog pojedinca koji sudjeluje u obrazovanju. Zanimljivo je, kako kažu Finci, da je davanje slobode izazvalo golemu zbunjenost u akademskoj zajednici koja je trajala dvije do tri godine, no kad je krenulo... Naravno, sve to je pratila vrlo osmišljena izgradnja i razvitak sustava za unaprjeđenje kvalitete. U tom smislu osobno smatram da je Finska napravila značajan civilizacijski iskorak. O kvaliteti vodi brigu svaki pojedinac, a institucijski mehanizmi ne dopuštaju mu da na to zaboravi. Pritom, bitno je istaknuti da se ne radi o kontroli, nego o sustavu i mehanizmima koji jamče kontinuirana poboljšanja.
Držim da obrazovanje na svim razinama u Hrvatskoj treba postati prvi nacionalni prioritet te da cijelu nacionalnu politiku treba prilagoditi tome. Osobno smatram da Hrvatska nema nikakve druge alternative osim: sve uložiti u znanje i obrazovanje.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.