petak, 27.2.2004.


	novosti teme dana ekonomija sport kultura mozaik crna kronika

	dalmacija split županija zadar šibenik dubrovnik bih

	more feljton kolumne osmrtnice zadnje vijesti

	impresum kretanje brodova

	kontakt linkovi arhiv e-mail adresar




	strana 9 od 9

ZAHTJEV 21 ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE MINISTRU KALMETI

Cestarine povećati 50 posto

ZAGREB - Krovna udruga 21 županijske uprave za ceste zahtijeva od resornoga ministra Božidara Kalmete da pod hitno donese uredbu kojom će odobriti poskupljenje jednokratne cestarine, naknade koja se svake godine plaća kod registracije motornih vozila i to 50 posto za osobne automobile i 100 posto za teška vozila. Razlog ovom usuglašenom inzistiranju županijskih cestara je činjenica da ni u ovogodišnjem državnom proračunu nije rezerviran dostatan iznos za redovito i pojačano održavanje regionalnih i lokalnih prometnica.
Prema aktualnom srednjoročnom investicijskom programu, do 2007. godine na državnim i županijskim prometnicama morao bi biti ostvaren 100-postotni standard održavanja. Tijekom posljednje dvije godine na prometnicama državnog ranga postignut je normativ od 70, a na županijskim cestama 67 posto. Ovogodišnjim proračunom predviđeno je da će Hrvatske ceste ukupno dobiti 1,49 milijardi kuna što je oko 9,8 posto više nego lani. To nije dostatno, procjenjuju cestari i traže od ministra neka potpiše njihov zahtjev za većim naknadama.
U veljači prošle godine bivši je ministar Roland Žuvanić popustio pritisku cestara i odobrio poskupljenje u točno istim postocima kako to traže i ove godine. Hoće li i Kalmeta biti sklon cestarima u ministarstvu u ovom trenutku ne mogu odgovoriti. Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, potvrđuje da je zahtjev zaprimljen, no napominje kako odluka ministra neće biti poznata još najmanje desetak dana. Halužan dodaje kako je spomenuta naknada tek jedan od izvora za financiranje nižerangiranih prometnica.
Odobri li Kalmeta zahtjev ŽUC-eva vlasnici osobnih automobila čiji su motori snage do 1000 kubičnih centimetara kod sljedeće registracije naknadu za cestarinu platit će ne 180 nego 270 kuna. One s jačim motorima, do 1600 kubika, taj će porez stajati 562,5 kune, dok će za one do 2000 kubika iznositi 675,5 kuna.
No, spomenuto poskupljenje nije jedini novi trošak s kojim će se uskoro suočiti vlasnici automobila. Od 1. ožujka (ponedjeljak) starta i obveza plaćanja ekološkog poreza. Za oko 1,5 milijun registriranih automobila koji krstare hrvatskim cestama on će u prosjeku iznositi između 50 i 80 kuna, a izravno je namijenjen Fondu za očuvanje okoliša, iz kojega će se financirati razni ekoprojekti na lokalnoj razini.

B. BABIĆ

U BRUXELLESU ZAVRŠEN PRVI KRUG PREGOVORA O PROTOKOLU 7

Hrvatskoj zeleno svjetlo
za tržište novih članica EU-a

BRUXELLES - Hrvatsko izaslanstvo za pregovore o dodatnom protokolu 7 o proširenju Europske unije završilo je u četvrtak navečer prvi krug pregovora s Europskom komisijom. Član izaslanstva, pomoćnik ministra poljoprivrede Miroslav Božić izjavio je da je tijekom desetosatnih pregovora na obostrano prihvatljiv i zadovoljavajući način riješeno oko 70 posto proizvoda.
Protokolom 7 o proširenju, trebaju se unijeti promjene u režimu trgovine s Europskom unijom s obzirom na to da Hrvatska sa šest od 10 pristupajućih zemalja zasad trguje na temelju bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, koji prestaju vrijediti nakon njihova ulaska u EU 1. svibnja ove godine.
Slovenija, Slovačka, Mađarska, Češka, Poljska i Litva zatražile su povećanje bescarinskih izvoznih kvota za pojedine skupine prehrambenih proizvoda, dok za industrijske proizvode nisu pokazale interes. Te zemlje nisu strana u pregovorima s Hrvatskom, nego Europska komisija.
Preostalih 30 posto proizvoda, koliko je ostalo za daljnje pregovore, puno su osjetljiviji, što će se pokušati riješiti na sljedećem krugu pregovora. Hrvatska je strana predložila da se sljedeći krug pregovora održi 17. ožujka u Zagrebu. Riječ je o osjetljivim proizvodima poput mlijeka i mlječnih prerađevina, živih goveda i goveđeg mesa, svinja i svinjskog mesa. Prema Božiću, ključ pregovora je u ribarstvu, gdje Hrvatska pokušava dobiti povećanje kvota za izvoz. Hrvatska ima ograničene kvote za izvoz ribljih proizvoda u Europsku uniju, dok je na tržište šest pristupajućih zemalja mogla izvoziti uz nultu carinsku stopu i neograničeno.
Najpozitivnija stvar za hrvatsko gospodarstvo je to što će i na tržište šest pristupajućih zemalja dobiti apsolutno slobodan pristup tržištu, rekao je Božić. No, kod nekih proizvoda postoji problem druge vrste. Tako Hrvatska od 1. svibnja neće više moći izvoziti svinje u Sloveniju, jer se one cijepe protiv svinjske kuge, što nije u skladu s europskim propisima. (H)

IZVJEŠĆE STATE DEPARTMENTA
O STANJU LJUDSKIH PRAVA U 196 DRŽAVA SVIJETA

Zabrinutost zbog Kine, Rusije i Izraela

WASHINGTON - Američki State Department u svom je godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu 2003. godine, objavljenom u srijedu po američkom vremenu, uputio kritiku Kini zbog kršenja ljudskih prava i ruskoj vladi zbog manipulacije izborima u Čečeniji.
Kina i Rusija su među 196 zemalja svijeta na koje se odnosi izvješće, koje pokriva brojna pitanja poput demokracije i slobode govora i vjera. Kina tijekom 2003. godine nije postigla napredak u pogledu zaštite ljudskih prava, a Peking je "rat protiv terorizma" koristio kako bi se obračunao s muslimanima na zapadu Kine.
U izvješću se iznosi i zabrinutost zbog utjecaja ruskih vlasti na privatne medije te zbog manipulacije parlamentarnim izborima u Čečeniji. U izvješću se govori i o Iraku, te ističe da je svrgavanje Saddama Husseina omogućilo otkrivanje "nezamislive" širine zločina počinjenih tijekom njegova režima. Stanje ljudskih prava popravilo se u Afganistanu, ali "ozbiljni problemi i dalje ostaju". Od azijskih zemlja najoštriju kritiku dobile su Sjeverna Koreja, "jedan od najnehumanijih režima na svijetu".
Ni Izrael nije pošteđen kritike, a Washington izražava žaljenje "zbog pretjerane uporabe sile" na okupiranim područjima. U izvješću se izražava žaljenje zbog toga što pripadnici sigurnosnih službi palestinske samouprave sudjeluju u antiizraelskim atentatima. U izvješću se bilježi i napredak u pogledu zaštite ljudskih prava u Kataru, Omanu, Jemenu, Jordanu i Maroku. Na Kubi se situacija "dramatično pogoršala" s valom uhićenja i osudama disidenata, a loše je stanje u pogledu zaštite ljudskih prava i na Haitiju.
Što se tiče Afrike, Washington je posebnu kritiku uputio Zimbabveu, a režim predsjednika Roberta Mugabea optužen je da "vodi kampanju nasilja, represije i zastrašivanja".
U izvješću se navode i "pozitivni znakovi" u Keniji, Ruandi, Burundiju, Madagaskaru i Liberiji. (H)

NOVI SKANDAL TRESE DOWNING STREET

Blair prisluškivao Kofija Annana

Blair i Annan - najprije razgovaraju, a zatim Blair čita transkripte LONDON - Izjava bivše ministrice za razvoj Clare Short da je Velika Britanija špijunirala glavnog tajnika UN-a Kofija Annana stvorila je novu krizu za britanskog premijera Tonyja Blaira.
"U takvo što smo stalno sumnjali pa nismo previše iznenađeni", rekao je Andreas Nicklisch, zamjenik direktora Ureda UN-a u Bruxellesu. "To je ilegalno, naravno, ali i potpuno nepotrebno jer mi djelujemo vrlo otvoreno i transparentno", dodao je.
Izjava Clare Short uslijedila je dan nakon što je Blairova vlada odbacila optužbe protiv prevoditelja koji je priznao da je preko njega procurio tajni američki dokument u kojem se traži pomoć Londona u prisluškivanju članova UN-a uoči rata u Iraku.
"Te su se stvari događale i u uredu Kofija Annana i trajale su neko vrijeme", rekla je Short odgovarajući na novinarsko pitanje o špijunaži u UN-u. Na pitanje je li Velika Britanija bila uključena u takvu vrstu djelovanja, Clare Short je odgovorila: "Naravno, ja to znam. Vidjela sam transkripte razgovora koje je vodio Kofi Annan." "Zapravo, razgovarala sam s Annanom prije rata i rekla samoj sebi: 'Bože dragi, postojat će transkripti tih razgovora i ljudi će vidjeti što smo govorili'", dodala je Short.
Clare Short je priznala špijuniranje Glasnogovornik Tonyja Blaira je odbio komentirati tvrdnje istaknuvši da britanske sigurnosne službe "djeluju u skladu s nacionalnim i međunarodnim zakonima".
No, britanskog premijera sasvim sigurno očekuje snažan pritisak medija na današnjoj konferenciji za novinare. Bivša britanska ministrica međunarodnog razvoja Clare Short, koja je podnijela ostavku u vladi zbog neslaganja s napadom na Irak, ranije je u četvrtak izjavila da su britanski obavještajci prisluškivali ured glavnog tajnika UN-a. (H)