PRESUDOM SPLITSKOG OPĆINSKOG SUDA MUP MORA SINJSKIM POLICAJCIMA PLATITI PREKOVREMENI RAD
SPOR S DRŽAVOM DOBILO
14 POLICAJACA
SPLIT - Članovi Sindikata policije Hrvatske, za sada njih 14, dobili su u srijedu
presudom Općinskog suda u Splitu 348 tisuća kuna na račun neplaćenih prekovremenih
sati koje su ostvarili u vremenu od 2000. do 2002. godine, rekao nam je Nenad Đuderija,
povjerenik Sindikata PU splitsko-dalmatinske i dopredsjednik Sindikata policije Hrvatske. - Mi smo tužbe za ove slučajeve podnijeli Općinskom
sudu 2003. godine i moram izraziti zadovoljstvo brzinom rješavanja ovih slučajeva.
Ukupno smo podnijeli 109 tužbi za 1100 ljudi. Također smo podnijeli tužbe po drugim
osnovama - božićnice za 800 ljudi, naknade za civilnu odoru za 450 ljudi i naknade za
rad subotom i nedjeljom za oko 300 ljudi. Jučer dobiveni novac je za 14 djelatnika
Policijske postaje u Sinju i njima isplata kreće već danas. Članovi naše podružnice
sindikata su prvi u Hrvatskoj koji će dobiti novac za prekovremene sate.
Kako je istaknuo Đuderija, Sindikat policije Hrvatske bio je spreman nagoditi se s
bivšom vladom međutim uvijek su nailazili na zatvorena vrata. Sada će država morati
platiti kamatu i sudske troškove, što su milijunski iznosi, a za to vjerojatno nitko
neće odgovarati.
— Bivši ministar unutarnjih poslova Šime Lučin stalno je tvrdio kako nema osnove za
isplatu zaostataka, jer da prekovremeni sati ne postoje, a ljudi su morali raditi puno
više nego prije. Tek krajem prošle godine promijenio je mišljenje ustvrdivši da će se
ljudima platiti zasluženo, ali je to tada već bilo kasno. Molim članove našeg
sindikata da se strpe jer će isplate zaostataka sada biti redovite - zaključio je Nenad
Đuderija.
Inače, Sindikat policije Hrvatske kao i drugi sindikati trebali bi uskoro početi
razgovore s Vladom o novom kolektivnom ugovoru koji će stupiti na snagu 1. svibnja 2004.
godine i koji bi trebao poboljšati položaj namještenika. Ujedno u novom kolektivnom
ugovoru trebao bi se unijeti termin pasivnog dežurstva, koje bi se također trebalo
plaćati, a u pripremi je i pravilnik o napredovanju u službi kao i izmjene postojeće
uredbe o plaćama.
No, po ocjeni ovog sindikata, ovogodišnji proračun za MUP je minimalistički i bit će
jedva dostatan za najosnovnije funkcioniranje sustava, jer proračun jedva može pokriti
plaće, a tijekom godine na naplatu će stići i pravomoćne presude za kršenje
kolektivnog ugovora, rekao je novinarima predsjednik Sindikata Dubravko Jagić. Članovi
Sindikata podigli su oko 8000 tužbi zbog neplaćanja prekovremenog rada, božićnice za
2000. godinu, naknada za civilna odijela i troškove prijevoza, što trenutačno iznosi
1,3 milijarde kuna. Jagić je optužio vodstvo MUP-a i Vladu da nastavljaju s praksom
bivše vlasti koja je ignorirala Sindikat i pritom nije poštovala zakone.
Ivica MARKOVIĆ
ZAGREB: ISTRAŽNI SUDAC O NAVODNOJ
ZLOPORABI U ZAKLADI
HRVATSKOG DRŽAVNOG ZAVJETA
Odbijen zahtjev za istragom protiv
Pašalića, Belje i Aralice
ZAGREB - Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Vinko Mioč nije prihvatio
zahtjev za istragom protiv trojice bivših dužnosnika HDZ-ove Zaklade hrvatskog državnog
zavjeta Ivića Pašalića, Ante Belje i Ivana Aralice zbog navodno nezakonitog prisvajanja
12,3 milijuna kuna koje su iseljenici 90-ih godina uplaćivali za obranu Hrvatske na
bankovni račun u Austriji. Konačnu odluku o istražnom zahtjevu tužiteljstva donijet
će izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda koje se može složiti s odlukom
istražnog suca ili pokrenuti istragu.
Sudac Mioč kazao je za Hinu kako će izvanraspravno vijeće odluku donijeti
najvjerojatnije idućeg tjedna. On je odluku o neslaganju s istražnim zahtjevom donio
nakon što je sredinom veljače saslušao trojicu bivših čelnika Zaklade koji su
odbacili optužbe o zloporabi ovlasti u gospodarskom poslovanju, rekavši kako je Zaklada
zakonito poslovala.
Pašalića kao bivšeg ravnatelja, a Belju i Aralicu kao bivše članove Uprave Zaklade
tužiteljstvo tereti da su sredinom lipnja 2001. donijeli Odluku o prihvaćanju donacije i
raspolaganju novcem deponiranim na devizni račun Privredne banke Zagreb (PBZ) u iznosu od
tri milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Tužiteljstvo sumnja da su to učinili iako su
znali da se ne radi o novcu Zaklade, već novcu što su ga fizičke i pravne osobe iz
Hrvatske i inozemstva od 1991. do 1998. uplaćivale u službeni fond hrvatske Vlade
"Za gospodarsku obnovu i zaštitu suvereniteta" na računu u Villachu u
Austriji. Taj je novac u srpnju 1998. prebačen u PBZ, a Pašalić, Beljo i Aralica tri
godine kasnije, u listopadu 2001., donose "Pravilnik o načinu raspolaganja
sredstvima deviznog računa", te tako, po ocjeni tužiteljstva, prisvajaju novac za
Zakladu. Novac su tjedan dana kasnije oročili, a banka je nakon godinu dana na račun
Zaklade doznačila oko 300 tisuća kuna kamata.
PRIOPĆENJE KOTORSKOGA ORDINARIJATA
U POVODU SUĐENJA don BRANKU SBUTEGI:
Sila, a ne nesporazum
DUBROVNIK - "Gesta don Branka Sbutege je moralno i zakonski utemeljena, bez obzira
na presudu kotorskoga Prekršajnog suda, koja je rezultat zlouporabe izvršne vlasti i želje
lokalne samouprave da u suradnji s crnogorskom vladom građanima nametnu ideju o političkoj
vlasti kojoj je dopušteno i ono što nije niti u jednom pravnom sustavu", ističe
kotorski biskupski ordinarijat koji se u četvrtak oglasio u povodu suđenja katoličkom
svećeniku, koji je po prijavi tamošnje policije "zbog ometanja radova na gradilištu
deponija Lovanja-Sinjarevo" u srijedu novčano kažnjen s 300 eura.
U javnom priopćenju što ga potpisuje kotorski biskup msgr. Ilija Janjić, navodi se također
kako je "ordinarijat na čijem se terenu već napravio nelegalni deponij, posljednjih
14 godina žrtva bezakonja, te da se protivno ustavnim propisima Crne Gore, po istom
principu ilegaliteta i kriminaliteta, na području koje je u privatnom vlasništvu, gradi
još jedno odlagalište smeća".
"Pravno, civilizacijski i ekološki neprimjereno rješenje pravda se administrativno
proizvedenim dokumentima koji nakon elementarne provjere gube zakonsku utemeljenost. Ne
vjerujemo u mogućnost nesporazuma procesualnosti, jer je bilo dovoljno vremena za sve državne
organe da prevladaju ovaj problem. Riječ je o pokušaju arogantne primjene sile
instrumenata izvršne vlasti, s nesretnim utjecajem na sudstvo, a sve u svrhu ispunjenja
kotorskom ordinarijatu nepoznatih ciljeva", ističe se u priopćenju, uz podsjećanje
da su katolici na bokokotorskim prostorima prisutni od kasnih antičkih vremena.