WASHINGTON: OBJAVLJENO IZVJEŠĆE O STANJU LJUDSKIH
PRAVA U 2003. GODINI
Srpski izbjeglice i slučaj Gotovina najveće
zamjerke State Departmenta
WASHINGTON - Hrvatska općenito poštuje ljudska prava svojih građana, ali su značajni
problemi zabilježeni u odnosu prema Srbima, posebno vraćanju njihove imovine i suđenjima
za ratne zločine, te u suradnji Zagreba s Haaškim sudom zbog neuhićenja generala Ante
Gotovine, objavio je u srijedu američki State Department u svojem izvješću o ljudskim
pravima u svijetu u 2003. godini.
Godišnje izvješće State Departmenta navodi kako je unatoč naporima hrvatskih vlasti da
ih riješi, niz imovinskih, pravosudnih i sigurnosnih problema rezultirao u sporom i
problematičnom povratku izbjeglih Srba u Hrvatsku. Unatoč zakonskoj zaštiti manjina,
nastavljena je otvorena i ponekad jaka diskriminacija Srba u izvršavanju pravde, zapošljavanju,
stanovanju i slobodi kretanja, stoji u Izvješću.
Srbi su na ratom pogođenim područjima predmet zlostavljanja, zastrašivanja i povremenog
nasilja, navodi State Department u Izvješću o stanju ljudskih prava u 196 zemalja
svijeta.
Kao problem u Hrvatskoj navodi se nemogućnost tisuća izbjeglih hrvatskih Srba
da dođu do svoje imovine zbog nerješavanja slučajeva u kojima su njihovu imovinu
privremeno zauzeli Hrvati. Vlasti nastavljaju davati prednost privremenim korisnicima
imovine, većinom Hrvatima, nad njezinim pravim vlasnicima, uglavnom Srbima, kaže se u
Izvješću. Hrvatska Vlada nije provela svoj plan da omogući povratak izbjeglih Srba
osiguravajući državne stanove onima koji su prije imali stanarsko pravo izvan područja
pogođenih ratom, dodaje se u Izvješću. Među problemima s kojima se suočavaju hrvatski
Srbi povratnici navodi se i to da im neke lokalne vlasti ometaju dobivanje dokumenata nužnih
za stjecanje državljanstva. Tomu se dodaje i problem priznavanja njihovih dokumenata s
područja koje je tijekom rata bilo privremeno okupirano. Proces povratka izbjeglica i
prognanika bliži se dovršenju, kaže se u Izvješću, s Hrvatima čiji je povratak
praktično dovršen, dok se Srbi još suočavaju sa značajnim preprekama, što dovodi do
bitnih izmjena etničkog sastava većine općina. Izvješće State Departmenta ocjenjuje
kako je hrvatska Vlada općenito surađivala s Haaškim sudom, ali dodaje da i dalje nije
riješeno pitanje njezine revnosti u otkrivanju generala Ante Gotovine.
"Nedostatak napretka u pronalaženju Gotovine dovode u pitanje ozbiljnost Vladinih
napora da ispuni svoje zakonske i političke obveze prema Haaškom sudu", navodi se u
Izvješće u kratkom dijelu posvećenom suradnji Hrvatske s Haaškim sudom. Hrvatsko
sudstvo i dalje je izloženo političkom utjecaju, opterećeno je zaostalim 1,4 milijuna
slučajeva te nedostatkom financijskih sredstava i obučenosti, upozorava State
Department. Kao poseban problem izdvaja se zabrinutost nad sposobnošću pravosudnog
sustava da provede poštena i transparentna suđenja za ratne zločine i da se odnosi
prema optuženicima bez obzira na etničku pipadnost.
Pozivajući se na Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS), u Izvješću se kaže
da je progon ratnih zločinaca u Hrvatskoj i dalje motiviran etničkim obzirima prije nego
nepristranim provođenjem pravde. Navodi se mišljenje OESS-a da su rezultati suđenja za
ratne zločine izgleda bili uvelike određeni etničkom pripadnošću žrtve i optuženoga,
pa je u 2002. godini za 82 posto optuženih Srba utvrđeno da su krivi, dok je krivima
proglašeno samo 18 posto Hrvata. Sličan omjer je utvrđen i za prvi dio 2004. godine,
stoji u Izvješću, te se dodaje da je 2004. godine hrvatsko sudstvo nastavilo progon
ratnih zločina uglavnom protiv Srba, ali sve više i protiv Hrvata.
Kao pozitivan primjer poštenog sudskog postupka navodi se suđenje i osude Mirka Norca i
drugih u Rijeci, za razliku od suđenja u slučaju Lora u Splitu. Međunarodni promatrači
i dalje su zabrinuti, stoji u Izvješću, što uhićenja Srba zbog ratnih zločina, često
temeljem slabih dokaza, odvraćaju neke izbjeglice od povratka u Hrvatsku. Hrvatskoj se
spočitava također i nastavljeno nasilje prema Romima i njihova diskriminacija. Izvješće
navodi također da u Hrvatskoj i dalje postoji problem trgovina ženama radi seksualnog
iskorištavanja, iako je Hrvatska samo tranzitno područje za lance krijumčara ljudima.
Hrvatska nema neovisnu televiziju
Govoreći o medijskim slobodama u Hrvatskoj, izvješće State Departmenta ocjenjuje da
se hrvatska Vlada nije miješala u uređivačku politiku tiskanih medija, ali da su
elektronički mediji bili podložni političkom pritisku budući da većinu barem
djelomice posjeduju lokalne vlasti. Nakon usvajanja Zakona o Hrvatskoj televiziji, navodi
se, Hrvatski helsinški odbor izvijestio je da ona više nije pod utjecajem Vlade, ali da
je njezin program ostao pristran glede objektivnosti i kvalitete pokrivenosti događaja
posebice zbog toga što ne posvećuje dovoljnu pozornost pitanjima povratka izbjeglica,
ratnih zločine, manjina i ljudskih prava. Izvješće zaključuje kako u Hrvatskoj ne
postoji stvarno neovisna televizija na razini cijele zemlje. |
|