Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Grafička djelatnost Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
petak, 27.2.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  more
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 3 od 9

MINISTAR FINANCIJA IVAN ŠUKER S NOVINARIMA O PRORAČUNSKIM RUPAMA

Lička pruga neće biti gotova do 15. lipnja

ZAGREB - Nagibni vlakovi su kupljeni, ali Lička pruga na relaciji Zagreb - Split neće biti pripremljena do 15. lipnja kako je bilo predviđeno. Hrvatske željeznice će dobiti 1,4 milijarde kuna iz državnog proračuna, ali to neće biti dovoljno za predviđenu dinamiku radova.
Ministar Ivan ŠukerZa sada ne možemo reći u kojem roku će pruga biti pripremljena za nagibne vlakove, istaknuo je Ivan Šuker, ministar financija, na brifingu za novinare održanom u četvrtak. Uz ministra Šukera, novinare su o pojedinostima državnog proračuna informirali i Martina Dalić, državna tajnica Ministarstva financija, i Ante Žigman, pomoćnik ministra za makroekonomska pitanja i državni proračun.
Ministar financija je ponovio kako država za sada ne razmišlja o povećanju trošarina na naftne derivate, te da zbog toga nema novca za dinamiku radova na HŽ-u koji su bili predviđeni dosadašnjim ugovorima. Šuker je ustvrdio kako novca u proračunu nema za HŽ zbog drugih obveza koje je bivša vlada prenijela u ovaj proračun.
Na novinarsko pitanje može li reći je li stvarni deficit državnog proračuna za prošlu godinu veći od procijenjenih 4,5 posto, Ivan Šuker i Martina Dalić su odgovorili kako za sada ne mogu odgovoriti na to pitanje, jer moraju najprije usuglasiti neke stvari s Međunarodnim monetarnim fondom. "U svakom slučaju možete očekivati iznenađenje", prokomentirala je kratko Martina Dalić. Ministar Šuker nije htio komentirati činjenicu da MMF nije u "kontroli" državnih financija krajem prošle godine pronašao prikrivene minuse od šest milijardi kuna, a koje je pronašla nova Vlada.
Martina Dalić je napomenula kako prema metodologiji GFS 1986. deficit konsolidiranog državnog proračuna iznosi 4,5 posto, ali da se u materijalima radilo prema metodologiji GFS 2001., prema kojoj deficit konsolidiranog državnog proračuna iznosi 3,65 posto. Ona je kazala kako još vrlo malo zemalja koristi metodu GFS 2001. koja se od metodologije GFS 1986. (koju prakticira MMF) razlikuje po tome što u potonjoj metodologiji u deficit ulaze kapitalni prihodi i neke transakcije iz računa financiranja. Ona je kazala kako će javni dug u idućoj godini porasti za oko sedam milijardi kuna, što se dobije kada se od deficita od devet milijardi kuna oduzme 1,5 milijarda kuna od privatizacije i još 400 milijuna kuna iz računa financiranja.
Ivan Šuker nije htio detaljnije obrazložiti što će se privatizirati kako bi se dobila 1,5 milijarda kuna. "Za sada ne možemo reći ništa detaljnije o tome, pogotovo kada je u pitanju prodaja 15 posto dionica Ine putem burze. To je strateška odluka", naglasio je Šuker. Martina Dalić je napomenula kako će u povećanju ukupnog inozemnog duga sa 23,7 milijardi dolara na predviđenih 27 milijardi dolara značajni utjecaj imati tečaj dolara.

Frenki LAUŠIĆ
   

JOVAN BADŽOKA 1995. JE ZA RATNI ZLOČIN U ŠKABRNJI
OSUĐEN NA 10 GODINA ZATVORA, A DANAS TRAŽI OBNOVU POSTUPKA

Novi proces nakon odležane kazne

ZADAR - Jovan Badžoka (41), koji se od 1995. godine nalazi u Lepoglavi na izdržavanju kazne zbog ratnog zločina, u četvrtak je uputio dopis Županijskom sudu u Zadru kojim traži obnovu postupka. Badžoka je 1995. godine na Županijskom sudu u Zadru osuđen zbog ratnog zločina počinjenog u Škabrnji na deset godina zatvora i otpremljen je na izdržavanje kazne, koju služi i danas. Iako je svoju kaznu već gotovo odslužio i uskoro bi trebao izaći iz zatvora, Badžoka se odlučio da od zadarskog suda traži ponovno suđenje. Županijski sud u Zadru vrlo skoro se treba očitovati o ovom Badžokinu traženju.
On u svom traženju navodi da je zahtjev za obnovu postupka podnio na temelju provedenog sudskog postupka protiv Zorane Banić, te na temelju nedavne presude Vrhovnog suda kojom se njoj ukida kazna od 13 godina zatvora za ratni zločin u Škabrnji i zadarskom sudu nalaže da joj se ponovno sudi. Jovan Badžoka, Srbin iz Biljana Gornjih, uhićen je u tome mjestu za vrijeme Oluje 5. kolovoza 1995. godine, te je doveden u Zadar. U sudskom postupku, koji je proveden za cijelu grupu optuženika, on je bio jedini prisutan od optuženih Srba kojima se "grupno" sudilo za ratni zločin počinjen u studenom 1991. godine u Škabrnji. Jovan Badžoka je dobio deset godina zatvora, a ostali, među kojima i Zorana Banić, u odsutnosti su osuđeni na po 20 godina zatvora, dok je Edita Rađen dobila 15 godina. Jedina po tjeralici do sada uhićena od te grupe je Zorana Banić, koja je u Zadru na ponovnom suđenju dobila 13 godina zatvora, no Vrhovni je sud tu presudu ukinuo i predmet vratio na ponovno suđenje.
Vrhovni sud je u slučaju Zorane Banić upozorio da se u zadarskoj presudi navodi da ona nikoga nije ubila. U presudi Jovanu Badžoki iz 1995. godine također se navodi da on nikoga nije ubio, te da nema dokaza da je planirao ili izvršio zločin. Presudu je tada donio sudac Milan Petričić, današnji zadarski odvjetnik, a u Vijeću je, uz tri porotnika, bio i sudac Benko Velčić.
Badžoka za sebe smatra da je osuđen bez dokaza i da devet godina u Lepoglavi robija neosnovano, a da će upravo brojne nove činjenice, koje su "izašle" na vidjelo tijekom suđenja Zorani Banić, ukazati da je njegova presuda neutemeljena, jer je njemu i Banićki presuđeno za isti događaj, po istoj optužnici. Badžoka stoga želi da mu se obnovi postupak, unatoč tome što je odrobijao gotovo cijelu kaznu i uskoro izlazi van, pa je to traženje presedan u pravosuđu.

L. KALMETA

 

NESLUŽBENO SAZNAJEMO STAV POVJERENSTVA MINISTARSTVA
OBRAZOVANJA JEDNOGLASAN:

’Nijemi krik’ nije poželjan

ZAGREB - Sporni film o abortusu "Nijemi krik", koji se prikazuje u sklopu vjeronauka u trećim razredima srednjih škola, najvjerojatnije će biti povučen iz nastave. Točnije, Povjerenstvo za prosudbu filma koje je imenovao ministar obrazovanja Dragan Primorac, gotovo je sigurno, zatražit će od ministra da školama uputi zaključak kako film nije preporučljiv za gledanje, te da ga ne bi trebalo koristiti u nastavi vjeronauka. Zasad se još ne spominju zabrana ili potpuno izbacivanje filma iz nastave, ali sigurno je da neće biti poželjan kao didaktički materijal.
U toj odluci, kako neslužbeno doznajemo, jednoglasni su bili članovi Povjerenstva nakon što su u četvrtak odgledali "Nijemi krik" u Ministarstvu obrazovanja. Reakcije pojedinih članova, a među njima su teolozi, psiholozi i ginekolozi, bile su takve da su film nazivali "zastrašujućim i neprimjerenim". Podsjetimo, ministar je zbog prijepornog filma osnovao Povjerenstvo u sastavu Ivan Kuvačić, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj bolnici u Zagrebu, te njegov zamjenik Velimir Šimunović, potom predstojnik Odjela za ginekologiju bolnice "Sveti Duh" Ratko Matijević, Tonka Čavlek iz Društva liječnika školske i studentske medicine, Rudi Paloš, viši savjetnik za srednjoškolski vjeronauk u Nacionalnom katehetskom uredu, Tonči Matulić, profesor moralne teologije na KBF-u u Zagrebu, Josip Baričević, ravnatelj Katehetskog instituta, te psihologinje u XV. i III. gimnaziji Gordana Rendulić i Zrinka Zrinčić-Kranjdlić.
- Članovi Povjerenstva u četvrtak su pogledali film, a pisane zaključke dostavit će ministru Primorcu. On će na temelju tih zaključaka donijeti odluku u ponedjeljak - kazala je Danijela Grizelj, glasnogovornica ministarstva.
Odluku ministra Primorca da konačan sud povjeri stručnom povjerenstvu pozdravio je predstojnik Tiskovnog ureda HBK-a don Anton Šuljić. Prisjećajući se da je film dosta davno i sam gledao, Šuljić kaže da film ne iskrivljuje činjenice, ali ih prikazuje na vrlo snažan način, što može biti šokantno.
- U tom pogledu, riječ može biti samo o tome koliko je to prikladno prikazivati, ali ne i o tome je li tu problematiku potrebno istinito predstaviti mladoj populaciji - ističe Šuljić. On je izrazio čuđenje što se u cijelu problematiku na nimalo osjetljiv način uključila jedna politička stranka (SDP), "koja je pritom vrlo tolerantna prema devijantnim oblicima ljudskog i društvenog ponašanja".

M. CVRTILA
   

Liječnici šokirani dijelovima filma

ZAGREB - Trojica ginekologa koja su kao članovi Povjerenstva u četvrtak pogledala film "Nijemi krik", također su ga ocijenila neprikladnim za edukaciju, posebno mlađe populacije, neslužbeno doznajemo, jer je Povjerenstvu izričito rečeno da s informacijama ne izlazi u javnost. Film su pogledali dr. Velimir Šimunić i dr. Ivan Kuvačić iz Petrove klinike u Zagrebu te dr. Ratko Matijević iz bolnice "Sveti Duh" u Zagrebu, a o njemu će službeno izvješće sastaviti već u popodnevnim satima. Kako doznajemo, liječnici su posebno šokirani dijelovima filma u kojemu se koriste izrazi koji sugeriraju kako se radi o ubojstvu, a ne o medicinskom zahvatu.

N. ŠKARIČIĆ
 
Još u rubrici:
 


SVIH SEDAM ČLANOVA IZASLANSTVA I DVA ČLANA POSADE STRADALI
PUTUJUĆI IZ SKOPLJA NA MOSTARSKI SKUP O INVESTICIJAMA U BIH

ZRAKOPLOV U KOJEM JE POGINUO
MAKEDONSKI PREDSJEDNIK
BORIS TRAJKOVSKI PAO NA MINIRANU
PLANINU HRGUD
KOD STOCA


REPORTERI SLOBODNE DALMACIJE U SELU DONJA BITUNJA,
U ČIJOJ JE BLIZINI PAO ZRAKOPLOV MAKEDONSKOG PREDSJEDNIKA
’UKLETE SU TI OVE PLANINE’


SABOR OPORBENI ZASTUPNICI LISTOM ODBILI PRIJEDLOG IZMJENA ZAKONA
Zakon za prikrivanje sukoba interesa


U ROKU OD NEKOLIKO TJEDANA OČEKUJU SE NOVI ZAHTJEVI HAAŠKOG SUDA
Stižu optužnice za Markača i Čermaka


WASHINGTON: OBJAVLJENO IZVJEŠĆE O STANJU LJUDSKIH
PRAVA U 2003. GODINI
Srpski izbjeglice i slučaj Gotovina najveće
zamjerke State Departmenta


IZ PULSKE TVRTKE PORUČUJU DA IMAJU SVE CERTIFIKATE ZA SVOJ ASORTIMAN
Advent: Naše sojino brašno nije
genetski modificirano


PRESUDOM SPLITSKOG OPĆINSKOG SUDA
MUP MORA SINJSKIM POLICAJCIMA PLATITI PREKOVREMENI RAD
SPOR S DRŽAVOM DOBILO
14 POLICAJACA


ZAHTJEV 21 ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE MINISTRU KALMETI
Cestarine povećati 50 posto


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 3/9