|
![]() srijeda, 25.2.2004. |
SD KONTROLA DESETAK DANA OD OTKRIĆA NEPOĆUDNIH PROIZVODA
|
||||||||||||||||||
Dubrovnik: Nema GM-proizvoda DUBROVNIK - "U sklopu redovitih i brojnih kontrola svih prehrambenih namirnica
koje obavljamo u trgovinama širom Dubrovačko-neretvanske županije, nismo pronašli niti
jedan proizvod u kojem se nalaze genetski modificirani sastojci. Tako se može reći kako
na krajnjem jugu Hrvatske nema ništa što bi moglo "alarmirati" javnost zbog
moguće prisutnosti GMO u namirnicama". Zadar: Bez kontrola ZADAR - Iako je iz osječkog Zavoda za javno zdravstvo već i službeno potvrđena alarmantna informacija o nedopuštenoj količini genetski modificiranih sastojaka u hrvatskim namirnicama, po zadarskim trgovinama još uvijek nije započela nikakva veća akcija kontrole proizvoda. Naime, kako smo saznali u Sanitarnoj inspekciji koja bi te kontrole trebala provoditi, a proizvode potom na analizu proslijediti županijskom Zavodu za javno zdravstvo, do njih još uvijek nije došao nikakav službeni naputak iz Zagreba o potrebi pojačane kontrole. Dok ne dobiju službenu obavijest iz Zagreba, oni i dalje nastavljaju s redovitim kontrolama. Šibenik: Čekaju se naputci ŠIBENIK - Sanitarni inspektori u Šibensko-kninskoj županiji još uvijek nisu počeli pregledavati proizvode u trgovinama, kako bi se vidjelo ima li u njima genetski modificirane hrane. "Zasad nismo dobili nikakav naputak, stoga naši inspektori nisu ni izašli na teren. Čim budemo imali kakve informacije, javnost će o tome biti izviješćena", kazao nam je Zoran Petković, predstojnik Ureda državne uprave Šibensko-kninske županije. |
SPLIT - Posljednjih dana novinski stupci prepuni su raznih informacija o zagađenosti
prehrambenih proizvoda te štetnosti genetski modificirane hrane pa smo za komentar pitali
svjetski priznatoga genetičara Miroslava Radmana, koji trenutačno radi na projektu
Mediteranskog instituta za istraživanje života, u Splitu. Profesor Radman nam je rekao:
- Posebno me brine kemijsko zagađenje, čiji je glavni izvor intenzivna poljoprivreda nužna
za prehranu ovako brojnog stanovništva kugle zemaljske. Prisutnost teških metala,
pesticida i insekticida te antibiotika u hrani je sasvim izvjesna opasnost za ljudsko
zdravlje i život. Za gene to uopće nije slučaj. Pričajući uz kavicu sa svojim kolegom
profesorom Zoranom Zgagom, izračunali smo da s dobrim steakom pojedemo oko tisuću
milijardi stanica, odnosno oko deset milijuna milijardi gena goveda, svinje, srne, vepra,
zubaca, škarpine ili što već je! Kao prilog smo jeli rižu, koja navodno ima skoro dva
puta više gena od čovjeka, zatim krumpir, blitvu, mrkvu, rajčicu, salatu ili slično,
što se sve fino pomiješa u našim crijevima, jer treba jesti mješovitu hranu, zar ne?
A sve skupa "pliva" u milijardama bakterija i kvasaca i rastvara se - i miješa
- u našim crijevima. I sad nas ta enormna mješavina kompleta "stranih" gena,
odnosno genoma, u našim crijevima ne brine, a jedan gen iz bakterije ili kvasca ili neke
druge vrste ugrađen u kromosom rajčice, na primjer, treba silno plašiti? Oprostite, sve
do nekih neočekivanih rezultata, taj mi strah nije ni izdaleka toliki prioritet kao što
mi je strah od kemikalija koje definitivno ulaze u naše stanice, kao što su ušle u
stanice živih organizama koji nam služe kao hrana. Nije mi prioritet ni zarada biotech
agrokompanija, ali kao znanstvenici profesor Zgaga i ja vidimo mogućnost da se GM-biljke
uzgajaju po visokim ekološkim standardima, jer im neće trebati ni pesticidi, ni
insekticidi, ni druge toksične kemikalije, kaže Radman.
Na upit zašto ekološke GM-biljke, a ne one "prirodne", profesor Radman je
odgovorio:
- Zato što je to povratak u glad. Ne zaboravimo kako su izgledali krumpiri ili rajčice
naših baka i djedova! Prvo, bilo ih je jako malo, često nedovoljno da bi se prehranila
obitelj, jer je prinos bio malen i još smanjen od "štetočina". Drugo, svi
gomolji krumpira bili su načeti i dijelom pojedeni od životinja i bakterija. Krumpir je
preživio kao biljna vrsta jer je razvio kemijska oružja protiv bakterija, vrlo slična
kemijskom oružju stanica makrofaga u našoj krvi koje, nakon fagocitiranja, ubijaju
bakterije stvaranjem superoksida i sličnih korozivnih radikala kisika koji su moćni
karcinogeni za druge stanice. Makrofagi, naime, žive kratko te nema ozbiljnog rizika od
malignih makrofaga! Dakle, krumpir i većina "ekološkog" povrća i plodova iz
doba naših baka i djedova bili su prirodno kancerogeni, usto nije ih bilo u dovoljnim
količinama pa je harala glad. Danas ne mora harati glad, ali hara toksično kemijsko zagađenje
hrane, tla i podzemnih voda potrebnih za piće. Zoran Zgaga se pita zašto Hrvatska ne bi
bila među prvim zemljama ekološkog uzgoja GM-bilja, jer samo GM bilje omogućuje ekološki
uzgoj? Ili ako želite moje pitanje šireg dijapazona: zašto njegovati glupost i
zatucanost ako možemo njegovati pamet i odgovornost?
Etika me obvezuje učiniti sve da mladoj generaciji ostavimo svijet u boljem, ne gorem,
stanju nego što su nam ga ostavili naši roditelji. Kada moraliziramo, mislim da smo
posebno obvezni na odgovornost s obzirom na ono što propagiramo. Nije moralno braniti
bilo koje ideološke stavove na uštrb zdravlja ili života drugih ljudi - kazao je
profesor Radman.
Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.