Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 23.2.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 1

RAZGOVOR ŽARKO MARIČIĆ,
PROJEKT MENADŽER, O GOSPODARENJU OTPADOM

Bacamo novac, a ne smeće

Izvoz recikliranog otpada mogao bi nam donositi 15 milijuna eura godišnje. S druge strane, troškovi odlaganja neiskorištenog smeća iznose 150 milijuna. Gospodarenje otpadom je profitabilno

piše Lidija GNJIDIĆ

Mnogobrojne afere i aferice s otpadom raznih vrsta koje je otvorio makarski slučaj govore da se s otpadom u Hrvatskoj postupa dvostruko štetno: baca ga se — gdje tko stigne — u obliku smeća, i baca ga se u obliku propuštene zarade koju otpad može donijeti. Situacija sa zbrinjavanjem otpada dotaknula je dno i napokon pokazala da je "smeće" potrebno ne samo nekako zbrinuti nego njime i gospodariti.
Upravo je gospodarenje otpadom tema predavanja koje će uskoro, u organizaciji splitske tvrtke Micro grupa, a u sklopu narasle potrebe za edukacijom i o toj temi, održati Žarko Maričić, diplomirani inženjer građevine, kojemu je specijalnost vođenje velikih investicijskih projekata. Ovlašteni je projekt menadžer i član IPMA-e (International Project Management Žarko Maričić: "Godišnje stvorimo devet milijuna tona otpada."/Admir BULJUBAŠIĆAssociation), te Hrvatske udruge za upravljanje projektima (CAPM).
Trenutačna situacija s otpadom u Hrvatskoj pokazuje da gospodarenja njime zapravo i nema. Zašto?
Mislim da ste u pravu, što potvrđuju i neki podaci. Naša zemlja sa 4,5 milijuna stanovnika proizvede godišnje oko devet milijuna tona otpada, od čega se materijalno reciklira 3,5 posto, biološki obradi jedan posto, a odloži ili deponira 93,5 posto. Ti su brojevi dokaz da s otpadom ne gospodarimo, vać ga bacamo. Da bi se njime moglo gospodariti, potrebno je politiku gospodarenja prilagoditi načelima politike zaštite okoliša, voditi računa o prioritetima u postupanju s otpadom, djelotvornije sprječavati divlje i nekontrolirano odlaganje, osigurati provedbu nadzora i primjene zakona, regulativu postupanja s otpadom uskladiti sa standardima i direktivama Europske unije, te striktno primijeniti princip "onečišćivač plaća".
Da bi se otpadom moglo efikasno gospodariti, bilo je davno potrebno na razini države donijeti strategiju gospodarenja koja bi generirala programe, metode i konkretne projekte. Na žalost, sada imamo situaciju da svaka lokalna samouprava pristupa rješavanju problema na način kako zna i umije, uglavnom koristeći lokalna znanja, ne komunicira ni sa susjednom lokalnom samoupravom, a kamoli šire, pa su i rezultati gospodarenja otpadom takvi kakvi jesu.

Očuvanje okoliša

Što podrazumijeva "cjeloviti sustav gospodarenja otpadom" (CSGO)?
Radi se o skupu mjera, procesa i aktivnosti čija provedba za rezultat ima očuvanje okoliša i sprječavanje zagađenja bar na današnjem stupnju, ako ne i poboljšanje stanja u okolišu. Gospodarski rast i razvoj treba dimenzionirati tako da zadovoljava naše sadašnje potrebe, no da ne dovodi u pitanje mogućnosti zadovoljavanja potreba budućih generacija. Pri tome ne treba zaboraviti da cjelokupni ekosustav ima ograničene mogućnosti prihvaćanja otpada, i kada ih se prijeđe, dolazi do onoga što poznajemo kao ekološku katastrofu.
Prvi korak u CSGO-u u procesu proizvodnje svakako je izbjegavanje nastanka otpada, što se postiže korištenjem manje sirovina, energije i materijala. Važnu ulogu ima i analiza životnog vijeka proizvoda, te dizajniranje i izrada — odabir materijala, utrošak energije u proizvodnji i upotrebi, maksimalno smanjenje ambalaže — u skladu sa zahtjevima okoliša.
Sljedeći korak bi bio da se iz onog što preostane kao otpad — primjerice, emisija topline — pokuša ponovno iskoristiti kao energent, a nakon isteka životnog vijeka proizvoda iz njega pokušati izdvojiti što više upotrebljivih materijala. Tek onda dolazimo do ostatka poznatog kao smeće ili otpad. Gospodarenje otpadom razlikuje niz metoda obrada — termičku, mehaničku, biološku, fizikalno kemijsku, te odlaganje.
Koju tehniku zbrinjavanja otpada držite najprimjerenijom za Hrvatsku?
Kada vam bilo tko na to pitanje odgovori isključivo, odnosno kaže da je za Hrvatsku najbolja varijanta spaljivanje, odlaganje, mehaničko-biološka obrada ili možda neki drugi način, budite uvjereni da lobira za nekog od proizvođača tih tehnologija. Samo je po sebi jasno da se otpad, koji naš Zakon dijeli u dvadesetak vrsta, ne može zbrinuti na isti način niti jednom jedinstvenom tehnologijom. Potrebno je primijeniti niz mjera: ako otpad spaljujete, taj proces nećete moći završiti bez odlagališta otpada, a morat ćete zbrinuti i opasni otpad koji nastaje u procesu spaljivanja.

Zakonski okviri

Baca li Hrvatska novac koji bi mogao stizati od otpada?
Ako uzmemo u obzir da je moguće materijalno reciklirati oko 35 posto otpada koji mi trenutačno odlažemo — što bi iznosilo oko tri milijuna tona upotrebljivog materijala ili sirovina godišnje koje trenutačno uvozimo, a mogli bismo ih izvesti po prosječnoj cijeni od pet eura po toni — dolazimo do brojke od 15 milijuna eura. S druge strane, cijena izgradnje odlagališta za ta tri milijuna tona neiskorištenog otpada iznosi 10 milijuna eura, a troškovi odlaganja za odlagalište prve kategorije iznose 50 eura po toni, ili ukupno 150 milijuna eura godišnje. Opće je poznato da je gospodarenje otpadom, osim što je društveno korisna, i iznimno profitabilna djelatnost, no mislim da će proći još puno vremena dok mi to shvatimo.
Strategiju gospodarenja otpadom trebalo je donijeti odavnoDa bi se u Hrvatskoj uspješno gospodarilo otpadom, je li potrebno mijenjati zakonsku regulativu? Je li za CSGO dobro što su za zbrinjavanje otpada nadležne lokalne uprave?
Nužno je našu regulativu uskladiti s regulativom EU-a. Novi Zakon o otpadu je, na žalost, samo djelomično ispunio ovaj zahtjev, a kada jednom dobijemo strategiju gospodarenja otpadom, ona će vjerojatno generirati daljnje izmjene i dopune Zakona. Valja pretpostaviti da će se strategija gospodarenja otpadom, kad bude donesena, rukovoditi ekonomskim principima, optimalnim tehničkim rješenjima, stvarnim količinama i vrstama otpada te neće moći uvažavati granice naših lokalnih samouprava, emotivne pristupe lokalnih čelnika i nerealna očekivanja pojedinaca. Također će se morati početi uvažavati znanja o najpovoljnijim lokacijama sustava gospodarenja otpadom sa stajališta prirodnih i drugih uvjeta.
Možete li navesti primjer uspješnoga gospodarenja otpadom u Hrvatskoj?
Iako kod nas ima niz suvremenih i tehnološki naprednih načina rješavanja pojedinih problema iz domene zbrinjavanja otpada, bojim se da ne mogu reći da uspješno gospodarimo otpadom. Gospodarenje otpadom treba shvatiti ne samo kao tehnički i tehnološki, već ponajprije kao ljudski problem, za čije je uspješno rješavanje potrebna promjena načina razmišljanja.
Poboljšanju stanja moglo bi se pridonijeti sustavnom edukacijom svih društvenih skupina i kontinuiranom promidžbom svih elemenata održivog razvoja, u čemu će, nadam se, uvelike pridonijeti i nedavna inicijativa tvrtke Micro grupa iz Splita, koja je u svoj program edukacije uključila i teme iz područja gospodarenja otpadom.

   

Uzori iz Danske

Koliko se brzo cjeloviti sustav gospodarenja otpadom može primijeniti u Hrvatskoj i što je za njegovu primjenu potrebno?
Uspostava CSGO-a u Hrvatskoj — na način kako je to predviđeno direktivama i smjernicama Europske unije (imajući na umu ono što je, primjerice, dosegnula Danska s tek pet posto odloženog otpada), a s obzirom na neusklađenost naše regulative s regulativom EU-a, na nepregledni sustav izdavanja dozvola, neusklađenost pristupa problemima opasnog otpada, razvrstavanja otpada, gospodarenja ambalažnim otpadom, postupanja otpadnim muljem, spaljivanja, te s obzirom na troškove vezane uz odlaganje otpada — mogla bi biti dovršena do 2025. godine.
U tom razdoblju po nekim izračunima bit će potrebno uložiti oko 1,7 milijardi eura uglavnom na izgradnju postrojenja za termičku obradu, izgradnju regionalnih reciklažnih centara, za sanaciju i preseljenje odlagališta, te razvoj sustava za prikupljanje i obradu otpada. Neupitno je da ćemo morati smanjiti broj odlagališta, osigurati uređeno odlaganje otpada, poboljšati sustave prikupljanja i razviti sustave daljinskog prijevoza otpada.

 
Još u rubrici:
 


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/1