strana 1 od 9

VEĆINSKI VLASNICI "PRIMOŠTENA" D.D. DEMANTIRALI ULAGANJE U OTOČIĆ

Smokvicu kupila tvrtka iz Splita

Otočić kod Primoštena kupila tvrtka iz Splita "Mali Krknjaš", a u sudskom registru kao jedini član Uprave naveden je 24-godišnji Edo Crnčević iz Zagreba

PRIMOŠTEN - Većinski vlasnici Primoštena d.d. nisu kupili otočić Smokvicu. Jedan od vlasnika Laslo Kerekeš i službeno se očitovao držeći da su im javne spekulacije nanijele štetu iako su, kažu, otvoreni za novinarske upite.
Tko je kupio otočić nije se moglo doznati ni od nadležnih institucija koje su obavile ovu transakciju vrijednu 9 milijuna kuna.
U nevjerojatnu priču o prodaji primoštenskog otočića uključio se i poznati arhitekt i lokalni političar Ivan Medić. Medić nam je kazao da je Smokvicu kupila jedna splitska tvrtka, u vlasništvu Splićana, koja mu nije dala ovlaštenje da javno objavi njezino ime, a njegova uloga u čitavoj priči je stručna i savjetodavna.
— Da sam bio upoznat na vrijeme s tom kupnjom savjetovao bih im da od nje odustanu jer otočić može biti samo spomenik parkovne arhitekture — kaže Medić. Međutim, dugotrajna potraga za tajanstvenim vlasnikom ipak je urodila plodom. Tvrtka koja je kupila otočić Smokvicu je iz Splita i zove se "Mali Krknjaš". Prema savjetu ing. Medića, najvjerojatnije će i sam izići u javnost kako čitav posao ne bi dobio neželjene i negativne konotacije. Kada je otočić kupljen od Primoštenca Ante Huljev-Trtalje i njegova brata (čija je to inače djedovina) novi vlasnici očito su imali u planu nešto graditi.
Već na prvom koraku te namjere im je dobrim dijelom osujetio usvojeni Županijski plan prostornog uređenja koji na otočiću ne predviđa nikakvu gradnju, a dodatni mehanizam zaštite prirodnog krajobraza su svakako izmjene i dopune Općinskog plana prostornog uređenja koji tu predviđa isključivo i samo svojevrsni arboretum.
Kako doznajemo od ing. Medića, novi vlasnici otočića Smokvice naručili su elaborat od Instituta za mediteranske kulture u Splitu. Detaljni plan uređenja sadržavat će potrebne separatne studije i projekte a izvorni pejsaž moći će se obogatiti ljudskom rukom gradnjom suhozida i kozjih progona. Funkcija budućeg spomenika parkovne arhitekture bit će znanstvena i turistička a njegovo uređenje nove vlasnike stajat će između 4 i 5 milijuna eura.

MINISTAR ZDRAVSTVA DEMANTIRAO NAJAVU ČELNIKA HZZO-a

Hebrang: Lijekovi do 20 kuna
ipak ostaju besplatni

ZAGREB - Lijekovi jeftiniji od 20 kuna neće se skinuti s liste besplatnih lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, izjavio je ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang. Ministar se očitovao u povodu izjave novog direktora HZZO-a Većeslava Bergmana da će u sklopu racionalizacije troškova Zavoda predložiti skidanje lijekova jeftinijih od 20 kuna, dodavši da se taj model neće primijeniti zbog socijalne situacije u Hrvatskoj.
— Spomenuta opcija samo je jedan od analiziranih europskih modela, no budući da je socijalna situacija u Hrvatskoj drukčija, on se u našoj zemlji neće primjenjivati - stoji u priopćenju ministra.
Stručnjaci koji se bave farmakoekonomikom tvrde, međutim, da je ovakav prijedlog mogao dati samo netko tko je početnik jer se radi o modelu koji je davno razmatran, ali se pokazao neprovedivim i neučinkovitim. Naš poznati farmakolog Dinko Vitezić tvrdi da je s ovim pokušala Australija i dobila neuspjeh.
— Sve su se te metode davno raspravljale, međutim zna se da kod ukidanja besplatne potrošnje lijekova do 20 kuna dobijete jedno veliko ništa, jer pacijenti tada zatraže skuplje zamjenske lijekove, što liječnici najčešće ne odbijaju, pogotovo kada se radi o umirovljenicima. S medicinskog aspekta, pak, ne možete tek tako odlučiti s liste skinuti lijekove koji moraju biti na listi prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, jer spadaju u skupinu diferentnih preparata za liječenje nekih kroničnih bolesti - tvrdi Vitezić.
Na ovoj se listi nalaze lijekovi voltaren rapid, bivacyn, tinidil, normabel, otomicin, isoptin, nistatin, itd., dakle antireumatici, antihipertenzivi, analgetici i ostali koje najčešće redovito troše umirovljenici i kronični bolesnici.
Bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić izjavio je kako bi ovo bio pravi udar na takve bolesnike, a s druge strane potez "izvan ekonomske pameti".
— U toj bi situaciji svi bolesnici tražili skuplje lijekove, pa bi dobili kontraefekt. Ja se divim hrabrosti čovjeka koji je nakon jednog dana na toj funkciji najavio takvu stvar, a pritom izjavio da to ne bi smanjilo prava bolesnika - kazao je Vlahušić.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.