SVE JE MANJE KUĆANSTAVA KOJA SVAKODNEVNO KUPUJU
U MALIM TRGOVINAMA
Nađimo se u supermarketu
Za nešto više od 60 posto kućanstava supermarket je glavno mjesto za velike
kupovine, a više od 40 posto kućanstava ide u velike kupovine jednom mjesečno, dok ih
dio obavlja svaka dva tjedna
Dvijetisućite je trećina kućanstava velike kupovine obavljala u drugim zemljama, a
lani je taj broj opao na manje od tri posto. U velike kupnje četvrtina svih kućanstava
uopće ne odlazi, a ostali po jednoj troše od 200 do 600 kuna. Sve je manje kućanstava
koja svakodnevno obavljaju male kupnje - lani ih je bilo 40 posto, a tri godine ranije
polovica svih kućanstava. Oko 50 posto onih koji svakodnevno odlaze u male trgovine
dnevno potroše do 40 kuna, a gotovo 95 posto troši do sto kuna.
Podaci su to GfK Hrvatska, Centra za istraživanje tržišta iz
Zagreba, koji promjene u navikama kupovanja proizvoda svakodnevne potrošnje prati
redovitim godišnjim istraživanjima još od 2000. godine. Male kupovine se i dalje
obavljaju u takozvanim trgovinama iza ugla ili preko puta, s prodajnim prostorima površine
do 100 metara četvornih. U maloj dnevnoj kupovini još uvijek prevladava plaćanje
novcem, no raste broj obitelji koje plaćaju karticama, a opada udjel čekova.
Osnovni razlog odabira malih prodavaonica je blizina mjesta stanovanja, kako je GfK-u
odgovorilo 74 posto kućanstava, a važnu ulogu igraju i: povoljne cijene, primjerena širina
ponude, navika, kvaliteta i svježina namirnica te ljubazno osoblje. Dok se glavnina
dnevnih kupovina, njih 77 posto, odvija ujutro ili do 16 sati, za velike je najpovoljnije
vrijeme iza 17 sati - što preferira 45 posto kućanstava. Subotu najboljim danom za
veliku kupovinu ocjenjuje nešto više od trećine kućanstava, a dijelu je pogodan i
petak te nedjelja.
Više od 40 posto kućanstava ide u velike kupovine jednom mjesečno, dio ih obavlja svaka
dva tjedna, a neki vrlo rijetko. Za nešto više od 60 posto kućanstava supermarket je
glavno mjesto za takve kupovine. Slijede ih cash&carry centri, a trećeplasirane su
male trgovine. GfK navodi da sve važniju ulogu imaju hipermarketi - sada imaju oko četiri
posto udjela, a taj se tip prodajnog mjesta tek širi u Hrvatskoj.
Velike se kupovine u 51 posto slučajeva obavljaju u prodavaonicama površine od 401 do
2000 kvadrata. Uz gotovinu kojom se podmiruju računi u 70 posto slučajeva, sve više se
koriste i kreditne kartice na koje otpada gotovo četvrtina plaćanja, dok opada udjel čekova.
Povoljna cijena i širina ponuđenog asortimana važni su za 60 posto kućanstava prilikom
odabira prodavaonice za veliku kupnju, dok trećina obitelji bira temeljem mogućnosti plaćanja
na više različitih načina.
Supermarketi postaju sve važnija mjesta kupnje budući apsorbiraju oko 42 posto
vrijednosti kupnje. Raste i količina potrošenog novca u cash&carry objektima na koje
dolazi 11 posto udjela, u hipermarketima se ostavlja oko dva posto novca. Sve to na štetu
malih trgovaca koji su pali na oko 40 posto vrijednosnog kolača, navodi GfK, prema čijem
je istraživanju vodeći lanac Konzum, a slijede ga Getro i Billa.
Sanja STAPIĆ
|