Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
utorak, 17.2.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  automoto
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 2 od 6

PREDSTAVLJEN POGON ZA MEHANIČKO-BIOLOŠKU PRERADU OTPADA

Karepovac kao tvornica čokolade

Nikakve vam razlike nema između ovakvog postrojenja i jedne tvornice čokolade koja u okoliš možda širi čak i neugodnije mirise. Ovakva se tehnologija koristi u čitavoj Zapadnoj Europi, rečeno je na predstavljanju budućeg pogona

Pred gradskim vijećnicima, članovima Poglavarstva, predstavnicima gradskih kotareva i ekoloških udruga, jučer je u Vili Dalmaciji održana prezentacija pogona za mehaničko-biološku preradu komunalnog otpada koji se planira graditi na Karepovcu.
— Kad bi nam Splitsko-dalmatinska županija mogla garantirati da će u skorom roku započeti gradnju jedinstvenog Centra za gospodarenje otpadom, mi bismo odmah stopirali ovaj projekt. Problem je, međutim, što ni u sljedećih pet godina oni to neće uspjeti napraviti, čega je vjerojatno svjesna i ministrica zaštite okoliša i prostornog uređenja Marina Matulović-Dropulić, koja nam je dala suglasnost za realizaciju projekta na Karepovcu — kazao je gradonačelnik Miroslav Maketa pogona na Karepovcu predstavljena u Vili Dalmaciji/Jadran BABIĆBuličić, i dodao kako je na prezentaciju bio pozvan i župan Kruno Peronja koji se u Vili Dalmaciji nije pojavio.
Vladimir Kovačević, konzultant Montmontaža grupe, koja je bila zadužena za jučerašnju prezentaciju, naglasio je kako je najraširenija metoda obrade otpada upravo mehaničko-biološka.
— Izgradnjom takvog pogona sprječava se nastajanje plinova na Karepovcu, istjecanje procjednih voda i skupljanje ptica, a nije potrebno ni govoriti kako se na taj način smanjuje količina otpada koja odlazi na Karepovac. Gradnja pogona, osim toga, ne isključuje sanaciju deponija, dapače, biostabilat dobiven preradom otpada može se iskoristiti kao pokrivni sloj prilikom kultivacije, odnosno sanacije Karepovca — naglasio je Kovačević dodavši kako se čitav proces prerade otpada odvija u zatvorenim halama kakve su diljem Italije, te Njemačke i Austrije smještene samo dvjestotinjak metara od prvih kuća.
Direktor Montmontaža grupe, Nikola Lisičar, kazao je, pak, kako njegova tvrtka ima čak i tržište za gorivi dio otpada, kojeg u procesu prerade ostane od 30 do 35 posto. Takav se otpad uskladišten može čuvati 100 godina ili se, pak, može spaljivati u cementarama.
— Nikakve vam razlike nema između ovakvog postrojenja i jedne tvornice čokolade koja u okoliš možda širi čak i neugodnije mirise. Ovakva se tehnologija koristi u čitavoj Zapadnoj Europi, a prije nekoliko dana dobili smo koncesiju za izgradnju takvog pogona u Zadru — istaknuo je Lisičar.
Igora Vojkovića, predstavnika GK Mejaši, zanimalo je može li se takvo postrojenje eventualno prebaciti na lokaciju koju Županija odredi za gradnju Centra, a Buličić je odgovorio kako je to izvedivo jer će pogon biti montažni. Mirko Buzov, predsjednik udruge Zeleni Karepovac, izvijestio je kako je peticijom dosad prikupljeno tisuću i pol potpisa stanovnika koji se protive gradnji pogona, te je upitao Buličića hoće li se poštovati volja naroda. Gradonačelnik je kazao kako će se uskoro organizirati posebna prezentacija za mještane naselja oko Karepovca, a ako se javnost ne bude protivila ovom projektu, Gradskom će se vijeću ponuditi odluka o uvjetima javnog natječaja za izgradnju pogona na splitskom deponiju.

Linda VUKOREPA

 

NAKON MINIRANJA NA RUŠEVINAMA SAMO PRAH

Diokoma nema više

/Tom DUBRAVECNakon što su završena dvomjesečna miniranja na Brodarici, kojima je u prah i pepeo otišao najveći dio kompleksa nekadašnje Jugoplastike, veliko rušilište polako se pretvara u gradilište, trenutačno najveće u Splitu. Idućih tjedana potrebno je još samo raščistiti goleme hrpe otpadnog materijala i pripremiti teren za gradnju stanova iz POS-a, čiji je službeni početak najavljen za 1. travnja.
Dok splitski arhitekt Jerko Rošin "šminka" konačni projekt novog stambeno-poslovnog kompleksa na Brodarici, na osnovi kojega će se izdati građevinska dozvola, jučerašnje jutro brojni su Splićani proveli razgledajući ostatke nekadašnjega splitskog simbola. Neki od njih jučer ujutro primijećeni su i kako po njima kopaju, očito tražeći željezo ili kakav sličan materijal pogodan za preprodaju, pa ih ovdje moramo razočarati: sve osim betona iz bivših Diokomovih zgrada izvađeno je davno prije miniranja...

 

UKRADENE VRIJEDNE BILJKE

Biblijski vrt bez Judina stabla

Kaštelanski Biblijski vrt se našao na meti lopova, koji su tijekom noći pažljivo iskopali i odnijeli nekoliko vrijednih stabala.
Informaciju nam je potvrdila prof. Ivna Bućan, predsjednica Udruge "Biblijski vrt Stomorija", čiji članovi već pet godina vode brigu o održavanju tog djelića prirode.
— Ukradena su nam stabla četruna, žižule, Judina drva i egipatskog papirusa, od kojih su neka vrijedni darovi dragih prijatelja. Stabla su pažljivo i vrlo stručno iskopana, iz čega se može zaključiti da ih je ta osoba odlučila zasaditi na nekoj drugoj lokaciji.
Mi se možemo samo nadati da će se osobama koje budu gledale ukradena stabla probuditi savjest, nakon čega će ih poželjeti vratiti u Biblijski vrt.
Neka ih u tom slučaju samo ostave gdje su ih i našli, a mi ćemo se pobrinuti za sve ostalo — kaže prof. Bućan.
Članovi Udruge već punih pet godina rade na održavanju i obnovi Biblijskog vrta, koji je niknuo u Kaštel Novom, na samim padinama Kozjaka, a u njemu je zasađeno 50-ak vrsta biljaka.

T.Š. BENDIĆ
 
Još u rubrici:
 


PACIJENTI I NE ZNAJU KOLIKO SU "OPASNI" NJIHOVI SVAKODNEVNI OBROCI
Kuhari bolnice Firule u životnoj opasnosti


U SPLITSKIM ODGOJNIM DOMOVIMA NIJE BILO ŽEŠĆIH INCIDENATA, ALI...
Dok sustav kaska, u sivom domu praska


UOČI HUNMANITARNOG KONCERTA A GRIPAMA
I splitskim osnovcima karte za "Pravu stvar"


IZVRSNI REZULTATI ANALIZE UZORAKA IZ MLJEKARE "MILS"
Mlijeko čisto kao suza


SPLIT DANAS

 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 2/6