Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
subota, 7.2.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  sd magazin
pomet
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 2

VEĆI DIO DALMACIJE U PETAK SE PROBUDIO PREKRIVEN GUSTIM VELOM

Magla zatvorila i splitski aerodrom

SPLIT/ZAGREB - Stara uzrečica o pustoj Londri i Splitu gradu jučer je dobila još jednu potvrdu. Splićani se nisu trebali praviti Englezi da bi se mogli “pohvaliti” maglom. Vidljivost je na nekim mjestima bila smanjena na manje od 50 metara, što je stvaralo teškoće na gradskim i prigradskim prometnicama.
Nesvakidašnja atmosferska pojava, prema riječima stručnjaka, posljedica je niza meteoroloških zbivanja, “predvođenih” velikom vlažnošću zraka i razlikom između dnevne i noćne temperature zraka. Kada se tome pridoda isparavanje iz relativno toplog mora i potpuna bonaca, rezultat postaje gotovo nestvaran za splitske prilike, o čemu govore i klimatološke statistike prema kojima je broj dana s maglom u veljači jednak — nuli.
Gusta jutarnja magla, zbog koje se gotovo nije vidio ni prst pred nosom, odmah je postala glavnom temom ćakula uz kavu. Prolaznici su s Rive osluškivali zvukove brodskih sirena iz Bračkog kanala, jer su trajekti u Gradsku luku uplovljavali vođeni opreznim rukama kormilara. Budući da je vidljivost na moru bila smanjena na samo 20 do 30 metara, trajekti su vrlo lagano prolazili uz lukobran i u prosjeku kasnili dvadesetak minuta. Jedino veliko odstupanje od plovidbenog reda dogodilo se na liniji za Rogač, jer je “Vanga” umjesto u 6.45, isplovila tek u 8.15 — kazao nam je Ante Mrvica, koordinator Jadrolinije za srednjodalmatinsko plovno područje.
Osim u pomorskom prometu, teškoće zbog magle su zabilježene i u Zračnoj luci u Resniku, koja je bila zatvorena do kasnog prijepodneva. Zrakoplov iz Zagreba koji je u 8.45 trebao sletjeti na aerodromsku pistu, nakon desetak minuta kruženja u zračnom prostoru nad Kaštelima vratio se na polaznu destinaciju. Avion za hrvatsku metropolu poletio je u 7.50, sa 50 minuta zakašnjenja.
Magla koja je prekrila Split i Dalmaciju nikako nije razlog za paniku, premda se radi o pojavi koja se rijetko zbiva, pojašnjenje je to dano u petak na press-konferenciji Državnog hidrometeorološkog zavoda, koja i nije sazvana zbog magle, već zbog klimatološke ocjene 2003. godine na području Hrvatske. Već u subotu ujutro maglu će s dalmatinskog neba rastjerati jugo.
Prošla je godina bila jedna od najtoplijih i najsušnijih u posljednjih stoljeće i pol. “Gotovo na čitavom području Hrvatske tijekom svibnja, lipnja, srpnja i kolovoza bilo je ekstremno toplo. To je rezultiralo najtoplijim ljetom od službenog početka meteoroloških mjerenja bez prekida, tj. od 1862. godine do danas, koja se obavljaju na meteorološkoj postaji Zagreb-Grič — kazao je Krešo Pandžić, pomoćnik ravnatelj DHZ-a.
Niz ektremno toplih godina u Hrvatskoj u 2003. je nastavljen, pa je tako 80 posto površine Hrvatske u klasi ekstremno toplo, a 15 posto u klasi vrlo toplo. Prosječna ljetna temperatura bila je tako lani oko 5 stupnjeva veća od tridesetogodišnjeg prosjeka. No, aposlutni maksimum temperature na Zagreb-Griču iznosio je 36,7, što je nekoliko stupnjeva manje od rekorda iz 1950. godine i izmjerenih 40,3 stupnja. Mjeseci ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz bili su u 2003. godini ekstremno sušni. Izmjerena ljetna količina oborina iznosi 171 milimetar.
Posljedice od suše u 2003. godini registrirane su na svim vodotocima u RH, a gotovo u svim županijama su proglašene elementarne nepogode. Hidrološka suša iz 2003. godine dolazi na drugo mjesto najekstremnijih, odmah iza ekstremne hidrološke suše u 1946. godini. Alarmantan je pritom podatak da je od svih šteta nastalih vremenskim neprilikama šteta od suše financijski najizraženija.
A kakvo će nam biti proljeće, za sada je teško pouzdano prognozirati. Može se tek reći da će južni i istočni dio Hrvatske biti topliji od prosjeka, a Jadran kišniji nego je uobičajeno. Kamo ćemo, pak, smjestiti toplu veljaču, još je prerano govoriti. Tek je, kako je rečeno, vidljivo da će u idućih sedam dana biti manje toplo, ali daleko od hladnoće kakvu veljača zaslužuje.

G. ZUBČIĆ
S. PAVIĆ
 
Još u rubrici:
 


POTPREDSJEDNICA SABORA VESNA PUSIĆ
NA MOLITVENOM DORUČKU U WASHINGTONU
Gotovina nije američki uvjet
za ulazak u NATO


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/2