strana 1 od 10

MINISTARSTVO EUROPSKIH INTEGRACIJA PREDSTAVILO
REZULTATE ISTRAŽIVANJA JAVNOG MIŠLJENJA

Opada potpora ulasku Hrvatske u EU

ZAGREB - Priključivanje Hrvatske Europskoj uniji podržava 72,4 posto građana, a 20,3 posto ih se izjasnilo protiv - rezultati su istraživanja koje je za potrebe Ministarstva europskih integracija u prosincu 2003. proveo Centar za istraživanje tržišta (GFK).
- Ovo je osmi val istraživanja koji se od srpnja 2000. godine provodi svakih šest mjeseci s ciljem ispitivanja našeg javnog mišljenja o sklonosti prema ulasku Hrvatske u EU te o ukupnoj informiranosti naše javnosti o samoj Uniji kao i o stavovima hrvatskih građana o posljedicama pridruživanja zemlje EU-u - kazala je u srijedu, na prezentaciji rezultata istraživanja, ministrica europskih integracija mr. Kolinda Grabar-Kitarović, naglasivši kako je cilj MEI-ja da građani odlučuju o ulasku svoje zemlje u Europsku uniju na temelju dobre informiranosti o tome što je uopće EU i što mogu očekivati od članstva Hrvatske u toj integraciji.
U odnosu na prethodna istraživanja, dodala je ministrica, ovaj put bilježimo lagano opadanje potpore ulasku Hrvatske u EU, ali je tako bilo i u drugim državama koje uskoro pristupaju Europskoj uniji.
Ovo je istraživanje dalo dosta zanimljivih podataka: primjerice, 42,4 posto ispitanika vjeruje kako "dosta zna o Europskoj uniji", dok njih 38 posto "znaju što je EU, ali ništa više od toga". "Uglavnom pozitivno mišljenje" o EU-u iskazalo je 61,3 posto ispitanika, njih 14,2 posto se izrazilo "vrlo pozitivno", 12,3 posto "uglavnom negativno", dok 4,1 posto ima "vrlo negativno" mišljenje o Europskoj uniji.
Na pitanje kako će se na Hrvatsku odraziti pridruživanje Europskoj uniji, oko 57 posto ispitanika se u potpunosti ili uglavnom slaže da će to donijeti djelomični gubitak samostalnosti, ali više od 70 posto njih istodobno smatra da će to donijeti i napredak i razvoj gospodarstva.
Više od 40 posto ispitanika drži da na TV, radiju, u novinama i časopisima nema dovoljno pravih informacija o Europskoj uniji te o mogućim prednostima i nedostacima ulaska Hrvatske u EU, a samo njih 15,5 posto smatra da u medijima ima sasvim dovoljno pravih informacija.
Istraživanje je obuhvatilo tisuću ispitanika u dobi od 15 i više godina, a uzorak je reprezentativan prema dobi, spolu, regiji i veličini naselja.

USTAVNI SUD PRIHVATIO TUŽBU DENISA KULJIŠA

Ukinut Zakon o medijima

ZAGREB - Ustavni sud Hrvatske ukinuo je Zakon o medijima. Zakon će prestati važiti 30. travnja ove godine, pa se Hrvatskom saboru ostavlja dovoljno vremena za novo donošenje zakona. Prijedlog za ocjenu ustavnosti tog zakona podnio je novinar Denis Kuljiš, jer smatra da je Zakon o medijima trebalo u Hrvatskom saboru donijeti kvalificiranom većinom svih zastupnika, a što nije napravljeno. Zakon je, naime, 1. listopada prošle godine usvojen sa 69 glasova, što je bila većina nazočnih zastupnika, ali ne i apsolutna većina, jer je Sabor u to vrijeme imao 151 zastupnika. Ustavni suci smatraju da Zakon o medijima spada u tzv. organske zakone koje Sabor mora donijeti većinom glasova svih svojih zastupnika.
Za takvu su odluku glasovali svi ustavni suci, ali je sudac Milan Vuković primijetio da Ustavni sud nije u ovom slučaju bio principijelan. Prethodno se, naime, raspravljalo o prijedlogu mr. Petra Radelja da se ocijeni ustavnost Obiteljskog zakona, za koji podnositelj smatra da također spada među organske zakone. Sutkinja Nevenka Šernhorst je predložila rješenje po kojemu se prijedlog podnositelja Radelja ne prihvaća, jer smatra da obiteljski zakon ne spada u organske zakone, budući da se u njemu više razrađuju socijalna, a ne temeljna ljudska prava. Takvom su se prijedlogu suprotstavili Milan Vuković i još troje sudaca, koji misle da upravo Obiteljskom zakonu treba dati veliko značenje, pa je sudac Vuković najavio i objavu izdvojenog mišljenja. Sudac Željko Potočnjak, smatrajući da ustavna odredba o razvrstavanju na obične i na organske zakone nije dovoljno precizna, založio se da Ustavni sud donese o tomu autentično tumačenje.
Ustavni sud je odbacio ustavnu tužbu bivšeg državnog odvjetnika Radovana Ortynskog, koji smatra da je dobio nepropisnu odluku o razrješenju s dužnosti. On je, navodi u ustavnoj tužbi, podnio ostavku, zahtjev za razrješenje, a Hrvatski sabor nije to u odluci o razrješenju Ortynskoga uzeo u obzir. Time mu je uskraćeno pravo na rad, pa je ostao bez posla, dok bi mu uvažavanjem ostavke ostala mogućnost da u Državnom odvjetništvu nastavi raditi kao zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Ustavni sud je ocijenio da u ovom slučaju nije iscrpljen dopušteni pravni put, pa je ustavnu tužbu odbacio.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.