PROMOCIJA KNJIGE NOVINARA SLOBODNE
DALMACIJE STANKA BAŠIĆA
Razgovorom prema životu
ZADAR - Mala enciklopedija suvremenog znanstvenog interesa - mogla bi biti deviza ove
knjige prebogate pitanjima i odgovorima, istaknuo je akademik Nikica Kolumbić na
promociji nove knjige naslova Razgovorom prema životu autora Stanka Bašića, održanoj u
organizaciji zadarske podružnice Hrvatskog kulturnog društva "Napredak".
Riječ je o drugoj knjizi publicista i dugogodišnjeg novinara Slobodne Dalmacije koja je
uslijedila nakon Ere vodenjaka koju je Bašić objavio prije tri godine. U Razgovorima prema životu Bašić je objavio 34
razgovora koje je tijekom novinarskog "staža" vodio s najistaknutijim hrvatskim
znanstvenicima iz pojedinih područja.
Bašić je također u vrijeme studija i života u Sarajevu objavio i tri knjige poezije
Glasnik, Žilište, te Mame i tate koje su uvrštene u niz antologija poezije u Bosni i
Hercegovini.
- Ovi se razgovori mogu svrstati među književne vrste koje u suvremenoj teoriji književnosti
spadaju u tzv. književno znanstveni rad, kao što su memoari, autobiografije, eseji i
kronike gdje se daju utvrđene činjenice prožete subjektivnim stavom autora, a pri tome
imamo u biti - dva autora - onoga koji postavlja pitanja, koji usmjerava tok interesa, te
onog koji odgovara slobodno bez nekih ograničenja - kazao je akademik Kolumbić, dodajući
kako već i odabrani sugovornici upućuju na specifičnost knjige koja je u svakom
razgovoru vezana za neko objavljeno djelo koje donosi neku novinu, bilo u gledanju, bilo u
pristupu i metodi, bilo da osvjetljuje neku problematiku, te donosi nove rezultate istraživanja
samozatajnih pojedinaca.
O novoj knjizi Stanka Bašića također su govorili i prof. dr. Stijepo Obad, Tomislav
Marijan Bilosnić, dok su ulomke iz knjige čitali Tamara Šoletić, glumica zadarskog
kazališta lutaka, i Stipe Jukić, učenik 1. razreda OŠ Stjepana Radića iz Bibinja.
Božana SVILIČIĆ
NA BERLINSKOM FILMSKOM FESTIVALU NAJAVLJENA 394
FILMA
Politika je prije svega
ZAGREB/BERLIN - S filmovima u konkurenciji iz 18 zemalja Berlinski filmski festival i
ove godine ostaje vjeran svom političkom imidžu - prikazat će, među ostalim, filmove o
posljedicama apartheida u Južnoafričkoj Republici te o nejednakosti u Latinskoj Americi.
Službeni program, koji ima 26 filmova, otvara 5. veljače Studengora, saga Anthonyja
Minghelle o američkom građanskom ratu. Za sporednu ulogu u tom filmu Renee Zellweger je
u nedjelju nagrađena Zlatnim globusom, a u utorak je film osvojio sedam nominacija za
Oscara, među kojima i za Zellweger.
Za nagrade Festivala natjecat će se filmovi sa svih strana svijeta, od Južne
Koreje do Hrvatske (Svjedoci Vinka Brešana). "Pokušali smo na Berlinale dovesti
svjetsku kinematografiju, a ujedno i istaknuti teme važne za Južnu Afriku i Latinsku
Ameriku", rekao je direktor festivala Dieter Kosslick novinarima. "Sve dok sam
ja direktor Berlinale će na neki način biti politički jer ja nastavljam tradiciju
festivala", dodao je on. Deset godina nakon pada apartheida o oporavku zemlje u tom
razdoblju progovorit će film Country of My Skull Johna Boormana. Iz Latinske Amerike stižu
filmovi koji se bave siromaštvom i nejednakošću, El abrazo partido (Izgubljeni
zagrljaj) argentinskog redatelja Daniela Burmana i Maria Full of Grace Joshue Marstona.
Argentinski redatelj Fernando Solanas koji je za režiju filma Sur 1998. nagrađen u
Cannesu, u Berlinu će primiti počasnog Zlatnog medvjeda za životno djelo. Na festivalu
će se prikazati 394 filma u različitim kategorijama. Događaj, koji završava 15. veljače
dodjelom nagrada, tradicionalno otvara godišnji ciklus europskih filmskih festivala.
Među zvijezdama koje se očekuju su Jack Nicholson, Nick Nolte, te Cate Blanchett.
U konkurenciji su još Ae Fond Kiss Kena Loacha o zabranjenoj ljubavi Pakistanca i
katolkinje u Škotskoj, i Intimate Strangers, komedija francuskog redatelja Patricea
Lecontea o ženi koja svoje bračne probleme povjerava poreznom savjetniku. Berlinski
filmski festival nije tako glamurozan kao Canneski i Venecijanski, no čelnici festivala
time se ponose jer su tako dostupniji ljubiteljima filma.
"Mi imamo drukčiji festival", kaže Kosslick. "Razlika je u tome što u
Berlinu filmove gleda stotine tisuća 'običnih' ljudi", zaključio je on.
(H)
|