strana 1 od 4

PODRUČJA OD POSEBNE SKRBI MOGLA BI OSTATI
BEZ PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Pacijenata manje od propisanog minimuma

Stomatološke ili opće ambulante na područjima od posebne skrbi i na otocima opstaju jer se liječnicima tolerira da i uz 75 posto prijavljenih pacijenata imaju pravo na punu glavarinu

Slučaj novigradske ambulante opće prakse kojoj prijeti zatvaranje jer ne može sakupiti minimalan broj pacijenata koji HZZO zahtjeva, ponovno je aktualizirao problem ili bolje reći apsurdni kriterij na kojem funkcionira zdravstveni sustav - raskorak između broja osiguranika u bazi Zavoda i stvarnog broja ljudi koji žive u mjestu gdje su prijavili boravište.
Baza podataka osiguranika HZZO-a glavni je kriterij na temelju kojeg se određuje broj pacijenata koji neka ordinacija primarne zdravstvene zaštite mora sakupiti kako bi sklopila ugovor sa Zavodom.
Međutim, kada se pojedini liječnik odluči na takav potez, uskoro uslijedi nemalo iznenađenje jer postaje jasno da dobar dio ljudi s popisa zapravo uopće ne živi tamo već u gradu gdje su, podrazumijeva se, i odabrali svog liječnika. Uzrok cijeloj ovoj zavrzlami su razne porezne olakšice za one prijavljene na područjima od posebne državne skrbi koji su tako ostvarili razna prava, primjerice na obnovu, ali i izbjegli porez na vikendice i slično.
Nema stomatološke ili opće ambulante na područjima od posebne skrbi i na otocima koje se nisu susrele sa manjkom pacijenata, a one koje su imale sreće opstati to mogu zahvaliti kriteriju koji takvim liječnicima tolerira da i uz 75 posto prijavljenih pacijenata imaju pravo na punu glavarinu.
Na velike muke, ambulante u Škabrnji i Tkonu na Pašmanu nedavno su jedva sakupile tih 75 posto pacijenata, a trajno gašenje ordinacija izbjegnuto je samo zahvaljujući maksimalnom angažmanu samih liječnika i čak načelnika općina.
- Najveći je, i za sada nerješiv problem, u tome što nitko te ambulante ne može financirati osim njih samih. Nigdje, niti u Domu zdravlja niti u Županiji, ne postoje sredstava za njihovo redovito poslovanje jer bi broj pacijenata koje propisuje HZZO trebao osigurati glavarinu sa kojom ambulante mogu pozitivno poslovati. Dakle, ili sakupiti pacijente ili ugasiti ambulantu - kaže dr. Josip Kraljić, pročelnik županijskog Odijela za zdravstvo i socijalnu skrb.
Međutim, što u situaciji kada je i 75 posto nedostižna brojka, a na cijelom području nema ambulante? U Novigradu, kojem službeno gravitira čak 1860 osiguranika, u evidenciji ambulante je njih manje od tisuću, na Istu od 700 prijavljenih na otoku živi manje od njih 300. Kako HZZO ovaj problem pretjerano ne zanima, glavarina tih liječnika je riješena po principu "jedan za jedan" odnosno koliko pacijenata toliko glavarina.
- Sreća u nesreći je ta što sam ja zaposlenik Doma zdravlja koji mi daje mjesečnu plaću. Da sam u zakupu, na ovaj bi broj pacijenata dobivala manje od 12 tisuća kuna kojima bih trebala podmirivati troškove najma, režija i plaću za medicinsku sestru. Liječnik koji je prije mene radio u Novigradu je zbog toga zatvorio ambulantu - objašnjava dr. Alma Žunić iz Novigrada upozoravajući i na dodatne diskriminacije ovih liječnika.
Naime, manja glavarina znači i smanjenu osnovicu plaće koja se prenosi na plaćanje dežurstava pa ti liječnici, unatoč tome što odrade isti posao, za to manje dobivaju od svojih kolega koji imaju "regularan" broj pacijenata.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.