strana 1 od 4

RAZGOVOR: SABORSKI ZASTUPNIK TONČI TADIĆ O MORU I POLITICI

Kalmetino ministarstvo mora koordinirati
gospodarenjem hrvatskog Jadrana

Ribolovno-ekološka zona je onoliko daleko od gospodarskog pojasa u međunarodnom pravu mora koliko je Kalmetino Ministarstvo razvoja, prometa, turizma i mora daleko od onoga ministarstva mora kako ga je vidio HSP

Tonči Tadić, saborski zastupnik HSP-a, prilikom nedavnog posjeta Kalima na otoku Ugljanu na otvorenoj je tribini razgovarao s ribarima i maslinarima na temu života na otoku.
Gospodine Tadiću, u Saboru ste snagom argumenta dokazivali nužnost proglašavanja gospodarskog pojasa, za oporavak hrvatskog ribarstva i zaštitu preostalog ribljeg fonda u hrvatskom dijelu Jadrana. Što kažete o proglašenoj ekološko-ribolovnoj zoni?
— Svoj prijedlog Odluke Hrvatskog sabora o proglašenju gospodarskog pojasa predali smo u proceduru još u ožujku 2001. godine. Učinili smo to na prijedlog Sindikata ribara HUS-a, a uz potporu vodećih hrvatskih stručnjaka za međunarodno pravo mora. Jadranu treba zaštita od prekomjernog izlova, ali i od riskantnih projekata kao što je "Družba-Adria". Na žalost, 3. listopada 2003. godine, unatoč nastojanjima HSP-a, Hrvatska ipak nije dobila gospodarski pojas usklađen s međunarodnim pravom nego izmišljotinu u obliku ekološko-ribolovne zone. Sabor je uz to 13. lipnja 2003. godine podržao prijedlog HSP-a o pokretanju diplomatske inicijative za proglašenje Jadrana takozvanim posebno zaštićenim područjem Mediterana ili MSPA, u skladu s Barcelonskom konvencijom o zaštiti Sredozemnog mora. Također, već je šest mjeseci u saborskoj proceduri HSP-ov prijedlog o istupanju Hrvatske iz Sporazuma o naftovodu "Družba-Adria". Drago nam je što je i kardinal Bozanić u ime HBK-a podržao ovu našu inicijativu.
Prije godinu dana podnijeli ste prijedlog Vladi o osnivanju ministarstva mora, a sad se to na neki način ostvaruje?
— Ministarstvo mora ili barem posebno ministarstvo posvećeno moru i ribarstvu imaju sve pomorske zemlje u Europi kod kojih morski dio preteže nad kopnenim u teritorijalnom i gospodarskom smislu. Recimo Grčka, Norveška, Island, Irska, Danska itd. Nužna je koordinacija poslova vezanih uz zaštitu i gospodarenje hrvatskim dijelom Jadrana, odnosno jadranske obale i otoka. Nadzor i osmišljavanje razvoja ovog najvrjednijeg hrvatskog resursa dosad su bili razbacani u čak pet ministarstava: zaštite okoliša, obnove, poljoprivrede, gospodarstva i prometa. U tome je jasno vitalna uloga struke. Svako ministarstvo bi i inače moralo imati svoje stručno-znanstveno vijeće i ugovor s domaćim institutima što bi pridonijelo kvaliteti odlučivanja.
Nakon proglašenja ribolovno-ekološke zone u Jadranu, Republika Hrvatska je podvrgnuta finim metodama pritiska od strane Italije. Mađarska je suspendirala ugovor o slobodnoj trgovini s Hrvatskom i uvodi carine na određene hrvatske proizvode među kojima su i riblje prerađevine. Kakve su posljedice ovog ekonomskog pritiska po hrvatsko ribarstvo?
— Prije 120 godina je Zadranin don Juraj Biankini, tada potpredsjednik HSP-a u Dalmaciji, u svojim saborskim istupima spominjao "talijanske ribare koji otimaju kruh našim ribarima", odnosno "povoljnu carinu na vino i ulje što obezvrjeđuje trud naših težaka". Kao da je preslikao današnje stanje. No razlika je u tome što je ondašnji HSP te svoje kritike upućivao tuđinskoj austrijskoj vladi, dok se danas ova domaća, hrvatska vlada ponaša na isti način. Takozvani interesi EU-a su zapravo zbir interesa zemalja članica, pa je logično da je Italija inzistirala na ovako smiješno malim kvotama za izvoz naših konzervi ribe u EU. Ili da je po želji Italije orkestriran pritisak EU-a na Hrvatsku kod proglašenja našeg gospodarskog pojasa. Slovenija je tu namjerno pripuštena od strane EU-a, točnije Italije, da galami na Hrvatsku puno više od prihvatljive razine. Možemo ubuduće očekivati svašta ako se Hrvatska ne bude čvrsto držala međunarodnog prava, tj. ako ne odluči pogaziti svoja prava radi maglovitih obećanja i tzv. pritisaka kojima se krši međunarodno pravo. Jer nečuveno je da potpisnice Konvencije UN-a o pravu mora, tj. EU-a, Italija ili Slovenija prisiljavaju drugu potpisnicu, tj. Hrvatsku, da se ne pridržava Konvencije.
Hrvatska ima ekološko-ribolovnu zonu, ustrojeno je i Ministarstvo mora. Kako prilagoditi postojeće zakone o ribarstvu, o poticajima u poljoprivredi i ribarstvu.
— Ova zona je onoliko daleko od gospodarskog pojasa u međunarodnom pravu mora koliko je Kalmetino Ministarstvo razvoja, prometa, turizma i mora daleko od onog ministarstva mora kako ga je vidio HSP. U Hrvatskoj se i inače inzistira na spektaklu, formi i nazivima, a manje na biti i provedbi. Tako je svojedobno u znak dobre volje i dobrosusjedstva dopušten strancima, u ovom slučaju Slovencima, ribolov u našem moru do polovice zapadne obale Istre. Na žalost, prijedlog HSP-a o ukidanju famoznog članka 71. iz istih naivnih razloga nije naišao na potporu Vlade i vladajuće većine.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izradilo je nacionalni Prijedlog potrošnje i proizvodnje ribe u Hrvatskoj u kojem se navodi da u Jadran ima biomasu sitne plave ribe od 271.000 tona. Lani je ulovljeno tek 13.570 tona sitne plave ribe. Tko će kupiti 30 velikih polivalentnih ribarskih brodova država, ribari ili možda uzgajivači tuna?
— Pomalo sam skeptičan u istinitost tih brojki o velikim resursima ribe, jer kao znanstvenik vjerujem samo onom što je višekratno provjereno. Uostalom, to se odnosi na plavu ribu, dok su vrste od dna, odnosno bijela riba i škampi u puno težem stanju, opet ako je vjerovati nalazima naših stručnjaka. Hrvatska gotovo da i nema, odnosno kilavo provodi sve mjere lovostaja i ograničenja ribarenja radi obnove Jadrana. Ovakve procjene o velikoj biomasi plave ribe posebno potiču Talijani da pokažu kako njihova 20 puta veća ribarska flota zapravo ne škodi Jadranu. Kako bilo da bilo, bolje da tu ribu love naši ribari nego da nam je otimaju Talijani. Zato ih treba udaljiti sa naše polovice Jadrana dosljednom provedbom ribolovne zone. Što se brodova tiče, po mojim informacijama može ih se proizvoditi za dvostruko manju cijenu od početno iznesene, naravno ako je veći dio domaće opreme, i uz povoljan kredit.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.