strana 1 od 2

SVIJET ZABRINUT ZBOG SLABLJENJA ZELENE VALUTE

Pad dolara snižava zarade

Analitičari predviđaju da bi dolar u prvoj polovici godine mogao oslabiti još 10-ak posto čak, do 1,35 u odnosu na euro, no već bi drugo polugodište trebalo donijeti preokret trenda i tečaj od oko 1,15 na prelazu u 2005.

Zelena valuta više ne šuška kao nekada, zbog čega svijet postaje sve zabrinutiji. Već drugu godinu američki dolar klizi prema euru, a na početku 2004. pao je za 47 posto od sredine 2001. godine. Ante Žigman, glavni ekonomist Raiffeisenbank, u tekstu za časopis "Banka" izračunao je da su oni koji su krajem 2001. godine kad su se njemačke marke zamjenjivale za euro, odlučili promijeniti marke u dolare, izgubili na 1000 DEM oko 182 eura ili na 10.000 maraka 1820 eura, odnosno 3560 DEM.
Financijski savjetnik Josip Galinec iz zagrebačke tvrtke To-One kazuje nam da su očekivanja brzog oporavka dolara bila bitno optimističnija tijekom 2002., dijelom i 2003. godine nego što su razmišljanja analitičara danas. Euro je početkom ove godine dosegnuo vrijednost od 1,28 dolara, prvi put u 5 godina dugoj povijesti zajedničke europske valute. Štoviše, mnogi analitičari predviđaju i nastavak sadašnjeg trenda slabljenja dolara u novoj godini, te više ni razina euro/dolar čak i do 1,35 nije nerealna, kaže Galinec.
Kako su nas informirali u riznici Splitske banke u četvrtak ujutro je euro vrijedio 1,2620 dolara, a kratkoročni oporavak dolara analitičari su protumačili strahom tržišta od intervencije Europske centralne banke (ECB) s obzirom da jak euro utječe na slabljenje konkurentnosti europskog gospodarstva. Kako se i očekivalo, nakon sastanka ECB koja nije promijenila kamatne stope, oko 15 sati euro je već iznosio 1,2730 dolara.
— Slabi dolar - ističe Galinec - ne samo što bitno guši ekonomije Europe (zarade europskih kompanija smanjuju se 3-4 posto za svakih 10 posto porasta eura u odnosu na dolar) i Dalekog istoka, nego može, nastavi li se trend pada, i samim Sjedinjenim Državama donijeti više štete nego što bi američkim izvoznicima mogao donijeti koristi. Razlog daljnjeg pada dolara leži upravo u velikom deficitu Sjedinjenih Država za "premošćenje" kojeg je neophodno privući sve veći iznos stranih kapitalnih ulaganja. Dakako, s perspektivom daljnjeg slabljenja dolara teško je očekivati rast interesa za ulaganjem u američku imovinu.
Analitičari predviđaju da bi dolar u prvoj polovici godine mogao oslabiti još 10-ak posto, no već bi drugo polugodište trebalo donijeti preokret trenda i tečaj od oko 1,15 na prelazu u 2005. godinu. Hrvatska je ekonomija, kako ističe Žigman, tradicionalno okrenuta euru, pa promjena tečaja eura i dolara nije izravno utjecala na ovdašnje ekonomske procese. No, ipak slabljenje dolara značajno je povećalo nominalnu vrijednost vanjskog duga koji se iskazuje u dolarima, a i brodogradnja može imati velikih problema zbog sklapanja ugovora u dolarima.
Prema mišljenju Josipa Galineca, svi koji primanja imaju u dolarima ili im je imovina vezana uz dolar trebali bi biti strpljivi još nekoliko mjeseci. Utjeha može biti očekivanje što bi dno napokon trebalo biti blizu. Na putu oporavka dolara ne treba očekivati spektakularne pomake, posebno ne brz povratak dolara do rekordnih zabilježenih razina. Ipak, svi koji imaju imovinu čija je vrijednost vezana uz tečaj dolara (npr. dionice Plive kojima se uglavnom trguje na Londonskoj burzi gdje im je vrijednost izražena upravo u američkoj valuti), moći će odahnuti, smatra Galinec.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.