strana 1 od 3

POD UPITNIKOM KONTROVERZNO ISTRAŽIVANJE O INTELIGENCIJI NARODA

HRVATI SU PAMETNIJI NEGO
ŠTO SE TVRDI

Za razliku od istraživača Lunna i Vahhanena koji su nas svrstali u sredinu svjetske tablice s prosječnim nacionalnim kvocijentom inteligencije od 90, Udruga Mensa Hrvatska raspolaže podacima po kojima je prosječni IQ u Hrvatskoj iznad 100

piše Marijana CVRTILA

Kontroverze oko inteligencije, osobito kada se promatra na kolektivnoj, u ovom slučaju nacionalnoj razini, ne prestaju - s podosta skepse i relativiziranja (i) domaća je javnost popratila objavljivanje istraživanja psihologa sa sveučilišta u Ulsteru Richarda Lynna i helsinškog mu kolege Tatua Vanhanena "IQ i blagostanje nacije". Ta su dvojica znanstvenika, naime, na temelju istraživanja u 60-ak zemalja svijeta zaključili kako je stopa ekonomskog rasta, a time i blagostanja, povezana s kvocijentom inteligencije njezinih stanovnika. Lynn predstavlja knjigu i na svojoj web stranici i tvrdi "mi dajemo mjerila i procjene te pokazujemo da su nacionalni IQ-i strogo povezani s nacionalnim prihodima i stopom ekonomskog rasta".

Japanci - svjetski prvaci

Ukratko, po tome istraživanju najveći prosječni nacionalni IQ imaju narodi Dalekog istoka - Japan 110, Hong Kong 107, Južna Koreja 106, Tajvan 104, Singapur 103 (Kina je nešto "lošija" s IQ-om od 98). U rasponu od nacionalnog IQ-a od 103 do 100 smjestile su se visokorazvijene zapadnoeuropske zemlje - Njemačka, Italija, Švicarska, Nizozemska i Velika Britanija te od izvaneuropskih zemalja Novi Zeland.
U sredini ili negdje oko 30 mjesta, s prosječnim nacionalnim IQ-om 90 našla se Hrvatska, koja je iza sebe ostavila bliskoistočne države, te afričke i nekoliko latinoameričkih zemalja. Od europskih zemalja (istraživanjem nisu obuhvaćene druge zemlje bivše Jugoslavije, izuzevši Slovenije) iza nas je Irska s IQ-om 87 (koliko po tom istraživanju ima i Irak), dok isti kvocijent s nama dijele Izrael i Turska, a nešto iznad su, primjerice, Portugal i Tajland. Pretekle su nas i Poljska, Rumunjska, Rusija i Slovenija, a začuđujuće je što, barem ako je intencija istraživanja bila dokazati spomenute relacije, ni Amerikanci nisu najsjajnije prošli - ondje je, primjerice, IQ 98.
No, jesu li stvari baš takve i jesmo li doista, bez obzira na ekonomsko (blago)stanje doista "prosjek prosjeka?". Mnogi znalci u Hrvatskoj i svijetu složit će se da je inteligencija složeno pitanje koje se ne može tako parcijalno tumačiti. Od najjednostavnije definicije da je inteligencija snalaženje u novonastalim uvjetima do onih da je kombinacija urođenih karakteristika živčanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane iskustvom i učenjem. Često se upozorava i kako inteligencija nema mnogo veze, odnosno nije ključan faktor za uspjeh u životu, niti je kvaliteta koja nužno krasi ljude velikoga znanja, informiranosti ili titula.
No, bez obzira na njezinu složenost, ne može se ignorirati činjenicu da su upravo Hrvati u mnogo čemu dali značajan doprinos čovječanstvu - od Nikole Tesle ili Ive Andrića, pa i Marka Pola ili Fausta Vrančića, do Lavoslava Ružičke i Slavoljuba Penkale. Štoviše, udruga Mensa Hrvatska, koja okuplja najinteligentnije umove u našoj zemlji, raspolaže podacima koji se umnogome razlikuju od onih koje su "izbacili" Lynn i Vanhaven. Podsjetimo da uvjet da budu Mensini članovi ispunjava u prosjeku tek dva posto svjetskog stanovništva, pa tako i dva posto populacije neke zemlje, čija je zajednička karakteristika da im je rezultat na standardiziranome testu inteligencije viši od IQ 148. Prema aktualnim podacima, svjetska Mensa ima oko stotinu tisuća članova u 50-ak zemalja svijeta.

Morali bi biti među prvih deset

- Vrlo sam skeptičan prema istraživanju Lynna i Vanhanena, jer su neka druga istraživanja pokazala da je prosječni IQ u Hrvatskoj iznad 100. To pokazuju i naši podaci o broju članova, prema kojima ispada da je Hrvatska svakako među prvih deset zemalja svijeta gdje postoje Mensini članovi, i to kada se gleda broj osoba s IQ-om višim od 148 na milijun stanovnika - ističe Goran Salamunić Car, diplomirani informatičar i član hrvatske Mense.
No, najprije treba upozoriti kako u Hrvatskoj nije provedeno cjelovito nacionalno testiranje prema Mensinim testovima, tako da se ne može znati koliko ukupno stanovnika ima tako visok IQ. Zna se da je broj Mensinih članova trenutačno oko 750, što znači da Hrvatska na milijun stanovnika ima oko 140 tako visokointeligentnih osoba. Neke su ranije usporedbe pokazale, primjerice, da je taj omjer uglavnom najveći u Velikoj Britaniji i Irskoj te u SAD-u, gdje otprilike dolazi oko 450 "mensaša" na milijun stanovnika, u Finskoj, primjerice, 240, u Nizozemskoj 153, te nešto više od Hrvatske i u Češkoj. No, iza Hrvatske su, prema prijašnjim podacima, bile Danska, pa Švedska sa 72 "mensaša" na milijun stanovnika, Njemačka s 32, Francuska i Italija s oko 10 na milijun stanovnika itd. Spomenimo da, prema dostupnim podacima, za Hrvatskom zaostaje i sadašnja Srbija i Crna Gora, koja danas broji 706 članova Mense ukupno, ili Slovenija sa 130 članova ukupno.
Svakako, važno je istaknuti da nisu svi oni koji polože Mensin test automatski i njezini članovi, jer osobe koje pristupe testu i zadovolje Mensine kriterije same odlučuju hoće li se učlaniti u udrugu. Većina na testove dolazi samo iz znatiželje, i ne učlanjuju se, tako da je broj onih s IQ-om iznad 148 još i viši od 750. Među članovima Mense, barem koliko se može provjeriti, nema, primjerice, političara, ali ima svih zanimanja i "fela" - od onih bez srednje škole do znanstvenika, nezaposlenih, kućanica, vozača kamiona, ali i kemičara i fizičara. Član Mense i bivši predsjednik je Karlo Zavacki, autor najtežeg labirinta na svijetu, enigmatičar svjetskoga glasa Hvaranin Luka Pavičić, izumitelj Mihovil Dubravčić. Psiholozi, što se može pronaći i na Mensinu webu, kažu da se teoretičari slažu kako je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost.

Uspjeh zajamčen samo u osnovnoj školi

- Postoji čvrsta veza između uspjeha u osnovnoj školi i inteligencije, ali nakon toga nije više moguće predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije - kaže psihologinja Darja Maslić-Seršić. Etno-antropolog Sandi Blagonić ističe također kako treba imati na umu da su se neka istraživanja kao i testovi inteligencije pokazali dosta problematičnima, te da se u vezi inteligencije ne smiju ignorirati društveni kontekst, socijalni uvjeti u kojima netko živi i mnogi drugi faktori.
- Lynnovo istraživanje pojednostavljuje stvari, čini se redukcionističkim. Treba istaknuti da smo bitno određeni i tradicijom. Činjenica je da su na području dinarskog pojasa i Mediterana ljudi često zazirali od države koja im je ubirala poreze, često su potkopavali državne institucije. To sigurno nisu bila najsretnija društva ili društva blagostanja - ističe Blagonić. Prema njegovim riječima, Hrvatska se treba zabrinuti nad činjenicom da ima tek sedam posto visokoobrazovanih građana, što nas svrstava u izrazito neobrazovanu naciju.
- Koliko mi je poznato, i general Blagoje Adžić ima IQ 160, ali mi se ne čini previše sretnim - kaže Blagonić.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.