strana 1 od 7

KONSTITUIRAN NOVI SAZIV SABORA, IZABRANI PREDSJEDNIK
I ČETVERO POTPREDSJEDNIKA

Šeks: Vjerujem u naš konsenzus

ZAGREB - Od prisutnih 127 zastupnika njih 114 glasovalo je za, a 13 je glasovalo protiv prijedloga da Vladimir Šeks postane novi predsjednik Sabora. Dakle, novi predsjednik je izabran većinom glasova i time je novi saziv Sabora konstituiran - tim riječima je Zlatko Tomčić, bivši predsjednik Hrvatskog sabora, koji je vodio prvi dio radnog dijela prve sjednice novoga Hrvatskog sabora, u ponedjeljak predao dužnost predsjednika Hrvatskog sabora Vladimiru Šeksu.
"Želim vam najiskrenije zahvaliti na ovom izboru, povjerenje koje ste mi ukazali birajući me za predsjednika najviše demokratske institucije u našoj zemlji u ovom trenutku dvostruko obvezuje. Obvezuje zbog važnosti daljnjeg jačanja demokratskih vrijednosti, ali obvezuje i zbog potrebe da se u demokratskom okružju i kroz demokratske procedure ostvare današnji ciljevi i interesi hrvatske države i hrvatskog društva. Želim vas uvjeriti da ću visoku dužnost koju ste mi povjerili obavljati savjesno, odgovorno vodeći uvijek računa o brizi i obvezi da Hrvatski sabor bude, kako je to uvijek u povijesti bio, jamac ostvarenja najviših narodnih i državnih interesa, prije svega slobode i pravde. Zahvaljujem posebno i zbog toga što su glasovi za moj izbor došli sa svih strana sabornice, raznih političkih boja i opredjeljenja. Upravo to raduje i obvezuje, upravo to potvrđuje da hrvatski parlamentarizam ulazi u novu etapu i da je to vjerojatno najveća dobit nedavnih izbora", ustvrdio je Šeks u svom uvodnom govoru, tijekom kojeg je govorio o unutarnjim i vanjskopolitičkim okolnostima u kojima se nalazi Hrvatska.
"Od parlamentarizma koji je zbog posebnih povijesnih okolnosti bio prijenosnik jedne političke volje bez dovoljno otvorenosti spram drugih mišljenja, preko parlamentarizma koji je u drugim okolnostima više iskazivao nesklad političkih volja negoli tražio zajedničku rezultantu, evo nas na pragu stvarnog samostalnog i odgovornog parlamentarizma. Zbog toga konsenzus, suglasje, za mene postaje sve važnijim pojmom. Zbog vanjskih izazova koje sam naznačio i zbog potrebe da se Hrvatskoj vrati politički mir i nadvladaju podjele koje nas sputavaju, vjerujem u parlamentarni konsenzus koji neće biti odraz samo stranačke discipline, već i mjera nacionalne i političke odgovornosti zastupnika", naglasio je Šeks.
U nastavku rada Sabora je izglasano mandatno-izborno povjerenstvo na čelu s Damirom Sesvečanom, a zatim je Vladimir Šeks proglasio stanku od pola sata za koje vrijeme je mandatno-izborno povjerenstvo pripremilo izvješće o provedenim izborima. U tom periodu je organiziran i svečani domjenak za nove članove Hrvatskog sabora, te njihove goste - predsjednika Republike Stjepana Mesića, predstavnike diplomatskog kora, religijskih organizacija i institucija i sudske vlasti.
Nakon pauze je Damir Sesvečan podnio izvješće Mandatno-izbornog povjerenstva koje je jednoglasno prihvaćeno, čime su se stekli uvjeti za davanje prisege zastupnika. Potom su temeljem međustranačkog dogovora, a na prijedlog HDZ-a za potpredsjednika Sabora izabrani Luka Bebić i Darko Milinović, na prijedlog SDP-a potpredsjednik Sabora je postao Mato Arlović, dok je na prijedlog HNS-a i IDS-a potpredsjednica Sabora postala Vesna Pusić. Peti predsjednik Sabora bi trebao biti izabran na jednoj od sljedećih sjednica Sabora, a on će najvjerojatnije biti izabran iz redova HSS-a.
Izglasavanju je prethodila polemika između Miroslava Rožića i Ive Sanadera, jer je HSP-ov zastupnik tvrdio kako se na taj način krši pravilnik Sabora. Rožić i Slaven Letica su tvrdili kako sukladno pravilniku tri potpredsjednika treba predložiti parlamentarna većina, a da nije utvrđeno tko čini tu parlamentarnu većinu. Nakon izglasavanja potpredsjednika Miroslav Rožić je ustvrdio kako se nada da "kršenje poslovnika neće postati praksom rada ovog Sabora i da će se prilikom formiranja drugih radnih tijela Sabora morati utvrditi tko je parlamentarna većina, a tko manjina.
Tijekom polemike o potrebi utvrđivanja parlamentarne većine za riječ se javio i Ivo Sanader rekavši kako većinu čine stranke koje će u utorak podržati Vladu, na što je reagirala Ljubica Lalić iz HSS-a rekavši kako ta formulacija nije točna jer to što će HSS podržati Sanaderovu Vladu, ne znači da HSS nije u oporbi i da predstavlja parlamentarnu većinu. Ivo Sanader je tada korigirao svoje mišljenje, rekavši kako je Ljubica Lalić u pravu, a polemiku u koju se uključio i Slaven Letica, neovisni zastupnik s liste HSP-a, lakonski je prekinuo Vladimir Šeks davši prijedloge potpredsjednika na glasovanje.

Skica za portret prvog parlamentarca

Vladimir Šeks rodio se 1. siječnja 1943. u Osijeku, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1966. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Zaposlio se kao pripravnik u Općinskom javnom tužiteljstvu u Vinkovcima, a 1970. proveo je na mjestu zamjenika općinskoga javnog tužitelja u Vinkovcima. Od 1970. do 1971. bio je sudac Općinskog suda u Osijeku. Kao zamjenik okružnoga javnog tužitelja u Osijeku radio je 1971., a kao odvjetnik od 1972. do 1981.
Zbog "protudržavne djelatnosti" 1981. bio je osuđen na 13 mjeseci zatvora te je izgubio pravo na odvjetništvo. Četiri godine poslije izdržao je kaznu u trajanju od sedam mjeseci. Od 1987. djeluje u međunarodnim nevladinim organizacijama za ljudska prava.
Šeks je 1989. bio izabran za potpredsjednika Hrvatske demokratske zajednice, a 1990. za zastupnika u Sabor RH, gdje je obnašao niz dužnosti. U Domovinskom ratu bio je predsjednik Kriznog štaba istočne Hrvatske. Od 1992. do 1994. bio je potpredsjednik hrvatske Vlade, a od travnja do rujna 1992. obnašao je dužnost javnog tužitelja Republike Hrvatske. Za zastupnika u Hrvatskom saboru treći je put izabran za mandat od 1995. do 1999. U četvrtome mandatu u Saboru, nakon 2000. bio je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, dok je u HDZ-u od siječnja do travnja te godine bio v.d. predsjednika. Dvije godine poslije izabran je za zamjenika predsjednika Središnjeg odbora HDZ-a.
Objavio je knjige "Delikt mišljenja", "Ogledi o slobodi savjesti", "Opasna vremena", "Zatvorska sjećanja" te dvadesetak stručnih i znanstvenih radova s područja pravne znanosti i politologije. Aktivno govori engleski jezik, a pasivno njemački. Oženjen je s liječnicom Anicom Resler-Šeks. (H)

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.