Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
subota, 13.12.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
dobrovoljna štednja
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  sd magazin
pomet
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 2 od 5

TRAGOM VIJESTI - O KVARNERSKOM "RIBOCIDU" U RUJNU I LISTOPADU

Morali smo baciti u more 100 tona ribe

Mreže su ispražnjene i prije nego što su podignute, ali je riba uginula. Problem je što ribu nemamo gdje uskladištiti, a i broj prerađivača je s 18 spao na svega tri - ističe Slavko Cvjetković, povjerenik ribarske udruge za Sjeverni Jadran

Kvarnerski ribari bacili su u rujnu i listopadu u more oko 100 tona plave ribe jer je ulov bio tako velik da ga nisu mogli prodati na ribarnicama.
— Zapravo, riba nije ni izvađena iz mora, nego su mreže ispražnjene i prije negoli su podignute — pojašnjava povjerenik Udruge profesionalnih ribara za sjeverni Jadran Slavko Cvjetković, dodajući da su ribe u tom manevru ipak uginule.
Događaj ne smatra posebno dramatičnim jer kaže kako se takve stvari ponavljaju uvijek kada se ulovi više nego što se može prodati. Slučaj je usporedio s onim iz povijesti kada su južnoamerički proizvođači kavom ložili lokomotive da bi potrošili neočekivano bogat urod.
Što se to događa da se hrvatski ribari ponašaju kao latinskoamerički poljoprivrednici prije stotinjak godina? Zašto se hrana i izvor zarade pretvaraju u otpad?
— To je zato što se riba nema gdje uskladištiti, a i broj prerađivača je u Hrvatskoj spao s nekadašnjih 18 na samo tri. Za soljene i konfenkcionirane inćune još ima i nekog interesa na talijanskom tržištu, ali za konzervirane sardele baš i ne — tvrdi Cvjetković, argumentirajući to i podatkom da Talijani ribu za konzerviranje izvoze u Francusku koja se uz Maroko i Portugal svrstava u malobrojne zemlje koje se bave tim poslom.
Cvjetkovićeve tvrdnje samo jednim dijelom osporavaju u tvrtki "Krajani" s otoka Krka koja se bavi soljenjem i konfenkcioniranjem ribe jer su upravo nekako na početku jeseni bili spremni prihvatiti veće količine ribe. I u Brodokomercovoj hladnjači u riječkoj industrijskoj zoni na Kukuljanovu bilo je mjesta za bogat ulov. Ribari, međutim, nisu pokazali zanimanje za zamrzavanje ribe i njezino kasnije skladištenje dok se ne pronađe kupca, jer im se taj posao ne isplati. — Ne samo to — tvrdi Cvjetković — nego to i nije posao ribara. Zadatak je ribara da ulov iskrca na rivi, očisti brod i pođe na spavanje, a da ne razmišlja o prodaji, pronalaženju tržišta i naplati. Upozorava da se i inače od ukupnog lova na domaćem tržištu u svježem stanju proda tek oko pet do 10 posto, a ističe i podatak o maloj potrošnji ribe u Hrvatskoj, koja iznosi tek oko 7 do 8 kg po stanovniku godišnje, što je tek trećina potrošnje u Italiji.
— Problem s prevelikim ulovom imali su mali ribari koji love za prodaju svježe ribe i njihov interes nije bio ni smrzavanje ni prerada jer za to nisu osposobljeni — zaključuje Cvjetković.
Potvrđuje to i direktor tvornice "Sardina" u Postirima mr. Miro Kučić, ali i ističe da ribari nikada nisu imali stimulativnije uvjete za ulov plave ribe nego sada.
— Naša je plava riba sada najskuplja na svijetu, cijena nafte ribarima još od 1943. godine nije bila ovako niska, a uz to po kilogramu dobivaju i bonus od države od 35 lipa. Oko 90 posto otkupljuju uzgajivači tune i proizvođači konzervi, što znači da je i tržište osigurano. Problem jednog dijela naših ribara je što malo love i umjesto 200 ili 250 dana lova imaju tek oko 100 dana. Njima je onda preskupo i sve što moraju kupovati jer je i njihov rad nerentabilan — kaže Kučić.
Slaže se da je u kvarnerskom slučaju riječ o incidentnoj situaciji, a ne pravilu, te kao dokaz navodi riječko poduzeće "Ugor" koje se bavi ulovom ribe i trgovinom ribom. — Oni godišnje love 500 do 600 tona ribe i odlično posluju — ističe Kučić.
Napominje i da riba za konzerviranje dolazi u tvornicu u vrlo lošem stanju jer nije dobro rashlađena, uskladištena i transportirana, pa velik dio završava kao otpad, što sve poskupljuje proizvodnju. Slične primjedbe imaju i uzgajivači tune. Kučić ne sumnja u budućnost hrvatskog ribarstva i djelatnosti kojom se bavi, ali mu smeta neodlučnost kreatora politike ribarstva kao i nepostojanje čvrstog i potvrdnog odgovora na pitanje jesmo li pomorska zemlja.
— Neće biti bolje dok Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ne zamiriše na ribu — kaže Kučić.

piše Ivačica CELEVSKA
 
Još u rubrici:
 


POGLED UNAPRIJED - A SAD, PREDSJEDNIČKI IZBORI
5 + 5 = MESIĆ


NA RUBU PAMETI - NAKON DODJELE (NOVIH)
33,5 MILIJUNA KUNA ZAGREBAČKOM DNEVNIKU
Injekcija Vjesniku, a eutanazija Slobodnoj


JAVLJAM SE ZA RIJEČ - NAJSTARIJI TORCIDAŠ
SRĐAN DUJE ALJINOVIĆ (64)
PORUČUJE NAVIJAČIMA
Odbacite oružje!


KAKO SE "ZADARSKI LIST" KORISTI "SLOBODNOM"
Resavci


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 2/5