strana 1 od 3

U SPLITU ODRŽAN SKUP UDRUGE "EKONOMIJA MODERNA"

Moguće je imati ovce i novce,
ali ne besplatno

Evan Kraft: Trebaju nam ulaganja koja donose know-how
Anto Bajo: Državna jamstva već dosežu 8 milijardi kuna
Sandra Švaljek: U zadnje četiri godine imamo uzlet javnog duga

Možete imati ovce i novce, ali ne besplatno. Kazao je to dr. Evan Kraft, direktor Direkcije za istraživanja HNB-a, iznoseći svoja stajališta o izazovima kapitalnih priljeva na stručnom skupu Ekonomije moderne "Mogućnosti i ograničenja ekonomske politike u razdoblju 2004.-2007." Prema dr. Kraftu, u najrazvijenijim zemljama svijeta ima više portofolio ulaganja, na koja se često kod nas gleda s nevjericom, premda inozemna izravna ulaganja (FDI) nužno ne moraju biti "dobar kolesterol". Inozemni investitori često idu na portofolio ulaganja koje je relativno lako privući, ali donose samo novac i vrlo su volativna, jer na taj način žele upoznati zemlju u koju ulažu, pa bi prepreke tim kapitalnim priljevima mogle ugroziti izravna ulaganja.
— Moramo privlačiti FDI, koji ne mijenja naglo smjer, donosi know-how, ljudske resurse i može povećati izvoz, iako pomalo i u Hrvatskoj vidimo odljev profita — rekao je dr. Kraft. Dodao je da su izravna ulaganja u bankarski sektor povećala likvidnost banaka i njihov kreditni potencijal, no sada bi koordiniranom monetarnom i fiskalnom politikom trebalo smanjiti nabujalu potrošnju i potražnju za kreditima — drži dr. Kraft.
Mr. Maroje Lang iz Direkcije za istraživanja HNB-a istaknuo je kako je monetarna politika u idućem razdoblju ograničena eurizacijom (čak je 85 posto depozita u eurima), pridruživanjem Europskoj uniji i aprecijacijskim pritiscima na tečaj kune, što ih donose kapitalni priljevi. Vjerojatno će dogodine uslijediti ukidanje blagajničkih zapisa, a dugoročno smanjenje viška likvidnosti može omogućiti snažniji razvoj kamatnih stopa kao mehanizma vođenja monetarne politike.
— Do 2002. godine nije bilo kvalitetnog upravljanja fiskalnom politikom koja pretpostavlja kvalitetno upravljanje javnim rashodima, likvidnošću i javnim dugom. Mi se umjesto upravljanja javnim dugom bavimo abecedom. Dobro je što je povećan obuhvat informacija koje država traži od svakog pojedinog korisnika proračuna — naveo je mr. Anto Bajo iz Instituta za javne financije, govoreći o upravljaju proračunskim sustavom. Prema njemu, postoji konstantan problem oko državnih jamstava koja su na razini osam milijardi kuna. Također konstatira da je evidencija zaduživanja katastrofalna i ne može se utvrditi koliki je trošak zaduživanja.
- Već cijelo desetljeće javni dug zadovoljava maastrichtske kriterije, jer je ispod razine od 60 posto udjela u BDP-u, no zabrinjavajući je njegov porast u posljednje četiri godine — kazala je dr. Sandra Švaljek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, koja smatra da prognoze oko kretanja javnog duga nisu crne, ali je u Hrvatskoj zanemarena tehnika njegova praćenja.
Sanja Madžarević-Šujster na splitskom je skupu govorila o preporukama Ekonomskog memoranduma za Hrvatsku Svjetske banke. Reforme koje Hrvatskoj predstoje na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU-u dobre su za rast, no nužno je smanjiti rashode. Padne li javna potrošnja, bit će moguće i smanjivati porezno opterećenje koje u Hrvatskoj pojede 44 posto BDP-a. Treba uskladiti i fiskalni okvir, jer javni su izdaci iznad 50 posto BDP-a, po čemu je Hrvatska među prvih pet u Europi.
Govoreći na temu "Bilanca plaćanja i vanjski dug", dr. Ante Babić je konstatirao da je vanjski dug danas za 24 posto viši u odnosu na prosinac 2002. godine, pri čemu se veći dio vanjskog zaduživanja odnosi na zaduživanje privatnog sektora. Hrvatska je, iza Bugarske, druga na ljestvici najzaduženijih tranzicijskih zemalja, sa 60-postotnim ukupnim dugom u bruto domaćem proizvodu. Babić je također istaknuo da Hrvatska ima najveći udio ukupnog duga u izvozu roba i usluga među tranzicijskim zemljama, čak 150 posto. Glavni uzrok rasta vanjskog duga on vidi u činjenici da su nam investicije veće od domaće štednje. Pritom, sedamdeset posto investicija su javne, a najznačajnija je svakako izgradnja autoceste Split - Zagreb.
Na skupu je govorio i Goran Šaravanja, glavni analitičar Caiba, koji je upozorio da je povećanjem kunskog dijela obveznih pričuva HNB doveo poslovne banke u valutni rizik, jer postoji nerazmjer između aktive i pasive, a kritizirao je i restrikcije za investitore nerezidente u kratkoročne vrijednosne papire. Time je središnja banka poslala pogrešan signal o stanju hrvatske ekonomije, smatra Šaravanja.

Potrošena Opatija

"Ekonomija moderna", čiji se stručni skup održava prvi put na splitskom Ekonomskom fakultetu, okuplja najbolje obrazovane mlade ekonomske stručnjake u Hrvatskoj, starosti od 30 do 40 godina, njih 37, a u Hrvatskoj ih zasigurno ima još tridesetak. Ima izgleda da ovaj njihov skup u Splitu preraste u tradicionalni, čini se da je Opatija gdje se godinama sastaju ekonomisti već pomalo potrošila i iskompromitirala, rekao je dr. Ante Čičin-Šain u četvrtak na press-konferenciji upriličenoj uoči početka stručnog skupa profesionalne Udruge za promicanje suvremene ekonomske misli "Ekonomija moderna", koji je sponzorirala Splitska banka, a suorganizirao Ekononomski fakultet.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.