Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
petak, 5.12.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
dobrovoljna štednja
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  more
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 2

ZORAN ANUŠIĆ, VIŠI SAVJETNIK SVJETSKE BANKE

Borba za brigu o zaposlenima

Ne treba očekivati spektakularni razvoj dobrovoljnih fondova, tržište rada u Hrvatskoj još je na strani poslodavaca, a zaposleni kunu plaće danas vrednuju više od kune mirovine sutra l U zemljama razvijene Europe dobrovoljni kompanijski fondovi nekad su više obvezni nego dobrovoljni, a financiraju se na bazi zajedničke participacije radnika i poslodavaca

piše Ljubica VUKO

Zoran Anušić, viši savjetnik u Uredu Svjetske banke u Zagrebu, jedan je od stručnjaka koji su osmislili hrvatsku mirovinsku reformu, a također je u ime te svjetske financijske institucije sudjelovao u nizu sličnih projekata u svijetu. Ovoga puta razgovarali smo o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji.
Koliko se treći stup u Hrvatskoj razlikuje od drugih takvih sustava štednje u drugim zemljama?
Nimalo se ne razlikuje od sustava koji se temelje na istim načelima. Hrvatska je razvila sustav dobrovoljne štednje na bazi principa definiranih doprinosa, u kojem mirovina ovisi o ukupno ušteđenom u trenutku mirovine. Za razliku od toga u svijetu još postoje dobrovoljni fondovi na bazi definiranih davanja, u kojima je mirovina unaprijed poznata i ne ovisi o iznosu ušteđenoga.
Takvi se sustavi postupno napuštaju, jer imaju visoku razinu rizika, što se pokazalo u zadnje dvije godine u SAD-u. Sustavi slični našemu razlikuju se u tehničkim detaljima kao što su, recimo, investicijska pravila, tko plaća mirovine i kako ih obračunava iil porezne olakšice, ali je osnovni princip svugdje isti. Štednja na osobnom računu, uvećana za pripadajuću dobit ili gubitak, isplaćuje se prilikom umirovljenja ili nešto prije.

Polagano, ali sigurno

Zašto kod nas još nema ni jednog zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda?Može li dobrovoljna mirovinska štednja uzeti više maha i kojim tempom bi se mogao povećavati broj članova u dobrovoljnim mirovinskim fondovima?
Ne treba očekivati spektakularni razvoj dobrovoljnih fondova. Tržište rada u Hrvatskoj je još na strani poslodavaca koji sigurno neće pohrliti osnivati dobrovoljne fondove radi brige za svoje zaposlene. A kod zaposlenih vjerojatno se i dalje kuna plaće danas vrednuje više od kune mirovine sutra pa i s te strane ne vidim jači pritisak da se zatvoreni fondovi brže osnivaju. Svjetska iskustva potvrđuju da značaj dobrovoljne mirovinske štednje raste polagano, ali sigurno.
U zemljama razvijene Europe dobrovoljni kompanijski fondovi nekad su više obvezni nego dobrovoljni, a financiraju se na bazi zajedničke participacije radnika i poslodavaca. Zato u Švicarskoj i Nizozemskoj veličina trećeg stupa prelazi 100 posto BDP-a, a u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji preko 70 posto BDP-a. S druge strane, u nama sličnim zemljama gdje je treći stup potpuno dobrovoljan kao što su Mađarska, Češka, Slovenija i Poljska, veličina tog stupa prosječno je oko 1 posto BDP-a i nakon više godina postojanja.
Ne treba zaboraviti da se dobrovoljna mirovinska štednja natječe s drugim oblicima štednje kao što su stambena štednja, oročeni depoziti u bankama, životna osiguranja, investicijski fondovi ili kod nas Hrvata popularna ulaganja u nekretnine koja su sva redom zanimljivija za kratkoročno orijentirane ulagače.

Alibi poslodavaca

Ministarstvo financija nije prihvatilo prijedlog Hagene o poreznim olakšicama za poslodavce kako bi se potaknulo osnivanje zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Je li to doista prepreka poslodavcima?
Mislim da je to više alibi nego prepreka. Ako im već nepostojanje porezne olakšice poskupljuje doprinose za radnike u trećem stupu, poslodavci bi mogli platiti i manje od onoga što su namjeravali. Država ionako subvencijom vraća dio ubranog poreza. S izravnom subvencijom od 25 posto i olakšicom do 12.600 kuna kod prijave poreza na dohodak građana, Hrvatska već ima vrlo visok porezni poticaj dobrovoljnoj mirovinskoj štednji.
U drugim zemljama postoje poticaji ili kroz subvenciju ili kroz poreznu olakšicu, ali ne oboje. Zato mislim da bi Ministarstvo financija trebalo obaviti analizu i reviziju poreznih olakšica dobrovoljne mirovinske štednje, ali i životnog osiguranja, stambene štednje i dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. Mislim da bi se postojeći najviši godišnji iznos za porezni odbitak od 12.600 kuna mogao primijeniti kombinirano na poslodavca i na pojedinca, dakle da se najviše do tog iznosa poslodavcu ne obračuna porez na dobit, ali u tom slučaju trebalo bi skinuti subvenciju od 25 posto.

Uloga sindikata

Zoran Anušić: Svjetska iskustva pokazuju da raste značaj dobrovoljne mirovinske štednje/Milivoj KEBERKakva je praksa sa sindikatima u svijetu i trećim stupom? Bi li se naši mogli aktivnije u to uključiti?
Ne samo mogli nego i trebali, jer se borba za beneficije zaposlenih ne svodi samo na plaće, nego i na sve ostalo. Sindikati u mnogim zemljama koji imaju treći stup igraju aktivnu ulogu u organiziranju i administraciji, često i u nadzoru dobrovoljnog fonda, pogotovo ako se dio doprinosa financira iz plaća.
Dodatno mirovinsko osiguranje važno je za sve, a pogotovo za zanimanja u kojima ponuda rada diktira cijenu koja se obično snižava upravo izbjegavanjem doprinosa, dakle nauštrb buduće mirovine. Već skoro godinu dana na sva se zvona najavljuju dobrovoljni zatvoreni fondovi poduzeća, a do danas još nema ni jednoga. Nadam se da će vaš novinarski fond uskoro prerasti u zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, jer upravo vaša profesija ima nevolju da radi samo za danas, a sutra kako bude. Poslodavca koji nudi ili plaća dobrovoljni mirovinski fond i koji redovno izvršava svoje obveze, zaposleni će radije izabrati nego onoga koji to ne čini. A uloga sindikata između ostalog mogla bi biti borba za što veći treći stup i što veću participaciju poslodavaca.

   

Poslodavca koji nudi ili plaća dobrovoljni mirovinski fond i koji redovno izvršava svoje obveze, zaposleni će radije izabrati nego onoga koji to ne čini. A uloga sindikata između ostalog mogla bi biti borba za što veći treći stup i što veću participaciju poslodavaca.

U Švicarskoj i Nizozemskoj veličina trećeg stupa prelazi 100 posto BDP-a, a u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji preko 70 posto BDP-a. S druge strane u nama sličnim zemljama, gdje je treći stup potpuno dobrovoljan kao što su Mađarska, Češka, Slovenija i Poljska, veličina tog stupa prosječno je oko 1 posto BDP-a i nakon više godina postojanja

 
Još u rubrici:
 


ŠTO JE ŠTO

 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/2