strana 1 od 3

NAKON VENECIJE HRVATSKA I EU TREBAJU SKLOPITI UGOVOR O RIBARSTVU

PLATITE, PA LOVITE U JADRANU

Našu diplomaciju sada čekaju mukotrpni pregovori s Europskom komisijom koja zasigurno neće ignorirati interese Italije, ali će ipak puno realnije od naših susjeda pregovarati i amortizirati nerealne talijanske zahtjeve

Bez obzira na negativne reakcije iz EU-a i susjednih zemalja koje su uslijedile proširenjem hrvatske jurisdikcije na Jadranu, a kao takve potvrđene i na Venecijanskoj konferenciji, Hrvatsku tek čeka najteže razdoblje mučnih pregovora s Europskom komisijom radi sklapanja ugovora o ribarstvu između Republike Hrvatske i Europske unije. Taj bi ugovor (Fisheries partnership agreement) trebao utvrditi načine pristupa ribarskih brodova iz flota EU-a hrvatskom zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP).
Sretna je okolnost za Hrvatsku što je sklapanje ugovora o ribarstvu u nadležnosti Europske komisije, a ne Italije kao zemlje s iznimno jakom ribarskom flotom čiji su interesi najizravnije suprotstavljeni hrvatskima. Naime, Talijani su svoj odnos prema hrvatskom zaštićenom pojasu definirali čvrstim stavom da nijedan njihov ribar "ne smije ostati bez posla". Europska komisija, dakako, neće ignorirati interes Italije u izlovu viška ribe u hrvatskom ZERP-u, ali je nesumnjivo da će s Hrvatskom voditi pregovore na neusporedivo realnijim osnovama nego što bi to činila talijanska strana - saznajemo u hrvatskom MVP-u.
Naime, EK će od Italije zatražiti da dostavi podatke o broju brodova za koje traži pristup hrvatskom pojasu, te će prije početka pregovora s Hrvatskom priskrbiti znanstvene podatke o stanju ribljeg fonda te o količinama koje se mogu tretirati kao višak koji bi mogla izlovljavati talijanska ribarska flota. U Ministarstvu vanjskih poslova RH smatraju da takav predviđeni postupak predstavlja olakšanje za Hrvatsku jer će EK, a ne Hrvatska, morati amortizirati nerealne talijanske zahtjeve, odnosno pritisak talijanskih ribara, a s druge strane, izbjegavanjem izravnih pregovora Hrvatske i Italije o ovom osjetljivom pitanju neće se dodatno poljuljati bilateralni odnosi dviju zemalja koje imaju i neka druga neriješena otvorena pitanja.
Vrlo važna stavka budućeg "ribarskog ugovora" između Hrvatske i Europske unije odnosit će se na način plaćanja i visinu naknade koju će Hrvatska potraživati od EU-a za izlov viška ribe u njezinu zaštićenom pojasu. Hrvatska je diplomacija već informirana da u praksi postoje dva tipa takvih ugovora. Moguće je da dvije strane ugovore jednaki pristup morskim resursima, kao što je npr. Europska unija riješila s Norveškom, ili pak da se odredi novčana naknada koju će treće države plaćati za izlov u prostoru zaštićenog pojasa obalne države. Hrvatska je sklona varijanti da potražuje novčanu naknadu, ali ostat će otvoreno pitanje: što kada Hrvatska postane članicom Europske unije, a time ugovor o ribarstvu prestane vrijediti. Hoće li time prestati i plaćanje naknade Hrvatskoj od EU-a za izlov viška ribe u njezinu ekološko-ribolovnom pojasu.
S tim pitanjem izravno su, primjerice, suočene Latvija i Estonija koje će 1. svibnja 2004. godine postati punopravne članice EU-a. U sklopu EU-a još nema jedinstvenog stava hoće li novim članicama od tog trenutka jednostavno prestati plaćati naknade ili će se ona i dalje plaćati.
Hrvatska je diplomacija iz Opće uprave za ribarstvo dobila prilično konkretne upute o postizanju ugovora o ribarstvu s Europskom unijom. Takve ugovore EU sklapa u pravilu na dulje razdoblje jer su pregovori dugi, komplicirani i teški. S Norveškom je, primjerice, EU sklopio takav ugovor na neodređeno vrijeme, ali se svake godine obnavljaju pregovori glede kvota dopuštenih za izlov. U pravilu, takvi se ugovori sklapaju na četiri do pet godina, što znači da bi za Hrvatsku vrijedio negdje do 2007./2008. godine, upravo u vrijeme kada se predviđa njezino članstvo u EU-u. Dakako, ako se ono do tada ostvari.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.