Trgovci se pozivaju na 49. članak Ustava koji kaže da "država svim
poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu"
Veliki trgovački lanci Billa, Getro, Ipercoop, Kaufland, Magma, Mercator, Mercatone i
Pittarelo podnijeli su prijedlog Ustavnom sudu RH kojim traže ocjenu Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o trgovini. Konkretno, trgovci traže od ustavnih sudaca da ponište članak
u kojem stoji da od 1. siječnja sljedeće godine imaju zabranu rada nedjeljom. Zbog te
mjere morat će smanjiti broj zaposlenih, budući da će dosadašnji promet drastično
pasti, tvrde trgovci. Upozoravaju i kako je vrlo izvjesno da će ova zabrana ponovno
umnogostručiti odlazak hrvatskih građana u prekogranični shopping. Najveće uporište u
svom zahtjevu sudu trgovci vide u 49. članku Ustava, gdje stoji da su "poduzetnička
i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja RH te da država svim poduzetnicima
osigurava jednak pravni položaj na tržištu", podsjeća Nina Butić iz Ipercoopa.
Do primjene zakona, koji radikalno mijenja dosadašnju praksu i zabranjuje rad nedjeljom
svima osim dežurnim prodavaonicama prehrane, površine do 200 četvornih metara (jedna na
5000 stanovnika) ostalo je tek mjesec dana, a nemoguće je dobiti sugovornika koji može
dati pouzdane podatke kako će ta zakonska obveza biti transparentno primijenjena u
svakodnevnoj praksi. I dok jedni tvrde kako je to samo jedna od obveza koju Hrvatska mora
ispuniti na svom putu približavanja kriterijima koji su stvarnost zemalja EU-a,
protivnici te odluke upozoravaju kako je riječ o elementarnom kršenju prava na jednak
položaj poduzetnika koje će, osim toga, donijeti značajnu štetu nacionalnoj ekonomiji.
Iz još nekih detalja danas je moguće ocijeniti da je spomenuti zakon u Saboru doista
obrađen ishitrenom inicijativom političara, koji su tim postupkom predizborno trgovali,
nego što je vođen željom zaštite radnih i socijalnih prava zaposlenika. Svjedoči to i
činjenica da je resorno ministarstvo gospodarstva ostalo totalno po strani. Inicijativa
je išla od političkih stranaka, a sva "podzakonska zadaća" prevaljena je na
lokalnu samoupravu koja teško da će uspjeti pravodobno odraditi tu obvezu. Lokalna vlast
ključna je za utvrđivanje kriterija temeljem kojih će biti davane dozvole pojedinim
trgovinama za rad nedjeljom, što najkraće znači da se može očekivati puno oprečnih
odluka i unutar jedne županije.
Zakonodavac je vrlo izričit, do 31. prosinca lokalna samouprava, sva gradska poglavarstva
i općinska vijeća moraju imati detaljno razrađenu koncepciju, ali i odluku tko će od
trgovaca u kojem kvartu/naselju raditi i koju nedjelju. Zakonodavac uvjetuje i da svaka
prodavaonica mora tu dozvolu imati uočljivo izvješenu u prodajnom prostoru 1. siječnja.
Postavljeni zahtjev za ocjenom ustavnosti zabrane rada nedjeljom, dok sud ne izrekne svoju
odluku, stavlja sporni članak izvan snage. Koliko će potrajati do odluke Ustavnog suda i
kako će ona glasiti, iz dosadašnje prakse nezahvalno je prosuđivati.
B. BABIĆ
Nestali članak
Jedan upućeni dužnosnik ostao je šokiran činjenicom da je iz zakona izbačen članak
koji je dopuštao 12 radnih nedjelja u godini. Nestali članak trgovačkim je tvrtkama
ostavljao mogućnost izbora 12 nedjelja. "Isključivo radi pretpostavke da nitko u
Zagrebu neće raditi nedjeljom u srpnju i kolovozu kada je grad pust, ali će to pravo
iskoristiti u prosincu za predblagdanski shopping, dok bi na obali situacija vjerojatno
bila obratna", kaže naš sugovornik, uz zamolbu da ostane neimenovan.