Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 24.11.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 5

POST FESTUM - SIMPOZIJ U ČAST AKADEMIKA KRUNE PRIJATELJA

Prijedlozi za nove atribucije

Na simpoziju u čast akademika Krune Prijatelja o umjetničkim dodirima dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću izneseno je niz novih nalaza i rezultata istraživanja - mnoge umjetnine na našoj obali nažalost nisu potpisane pa je pobliže određivanje njihovih autora izazov za stručnjake, a na samom skupu čulo se niz novih prijedloga za atribucije

U Splitu je, uz iznimno bogat program izvješća domaćih i stranih stručnjaka, završio dvodnevni znanstveni skup posvećen akademiku Kruni Prijatelju pod nazivom Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću. Također, u Galeriji umjetnina priređena je izložba Odabrana djela iz zbirke starih majstora u Galeriji umjetnina. Na skupu je izneseno niz novih nalaza i rezultata znanstvenih istraživanja. Naime, mnoge umjetnine na našoj obali nisu potpisane pa je pobliže određivanje njihovih autora velik izazov za stručnjake, a na samom skupu čulo se niz novih prijedloga za atribucije.
Od 26 predavanja izdvojimo neka, poput onog Elene Calvillo iz Amerike, stručnjakinje za Julija Klovića, koja je iznijela nove podatke o časoslovu Farnese što ga je oslikao ovaj naš čuveni minijaturist. Ženski lik na minijaturi s kraljem Davidom identificirala je kao Betsabeju i usporedila ju s jednim prikazom Venere koji je autoru mogao biti poznat, a javlja se i kod drugih umjetnika. Stanko Kokole je govorio o jednom ljubljanskom studentu koji je boravio u Rimu na početku 18. stoljeća i radio grafike po antičkim skulpturama u zbirci Borghese, a Rajko Vujčić je iznio prve podatke o freskama Tripe Kokolje iz crkvice sv. Nedjelje u Kumboru, koja je bila u sklopu vojnog objekta pa joj pristup do sada nije bio dopušten.
Slika sv. Marije Magdalene iz fundusa splitske Galerije, vjerojatno kopija jednoga poznatog djela iz TrevisaVišnja Bralić je iznijela prijedlog da se slika sv. Ljudevita Tuluškog iz župne crkve u Motovunu pripiše Antonu Zanchiju, kao mladenačko djelo. O ovome se prijedlogu razvila dugačka rasprava. Margita Sveštarov-Šimat donijela je podatke o grafikama rađenim prema djelima Andrije Medulića koje su bile vrlo tražene i u 19. stoljeću. Giorgio Fosalucca iz Verone, stručnjak za talijansko barokno slikarstvo, načinio je analizu izložbe otvorene u sklopu skupa i ponudio je nekoliko novih prijedloga za atribucije - autori izložbe nadaju se da će i ubuduće nastaviti surađivati s njim.
Primjerice, predložio je da se za sliku Krist i Samarijanka kao "radna" atribucija stavi ime slikara Beverensea kojemu također pod znakom pitanja Višnja Bralić pripisuje djelo s izložbe Junona traži Iju od Jupitera. Znači, moguće da galerija posjeduje dva djela toga velikog umjetnika. Također je uočio da bi slika sv. Magdalene mogla biti kopija jednoga poznatog djela iz crkve sv. Nikole u Trevisu, čiji je autor Giacomo Lauro; po toj slici je bila izrađena grafika, a splitska je Magdalena najvjerojatnije nastala pod utjecajem grafike, dakle, iz druge ruke.
Budući da su se čuli i razni drugi prijedlozi, na skupu je prihvaćena ideja da se idući put organizira okrugli stol na kojemu bi se raspravljalo samo o slikama s izložbe. Lokalni naručitelji, plemići, bogati građani i Crkva na našoj obali, koja je u 17. i 18. stoljeću istočna obala Jadrana, u najvećem dijelu bila je pod upravom Prevedre Republike, željeli su biti na istoj kulturnoj razini kao i pripadnici iste klase na susjednoj obali. Željeli su palače i ljetnikovce, crkve i kuće ukrasiti umjetničkim djelima pa dolazi do velikog importa umjetnina među kojima se nalazi impozantan broj vrhunskih ostvarenja, slika i skulptura. Ali ne treba zaboraviti i predmete za svakodnevnu uporabu, od čipke do namještaja, koji su podizali kvalitetu i uljepšavali svakodnevni život.
U to vrijeme lokalni autori malo rade - lakše je bilo, a i jeftinije, nabaviti sliku iz inozemstva nego stimulirati lokalne radionice. Jedino se donekle iz tog pravila izdvaja Dubrovnik, ali sve je to malo u odnosu na lokalno slikarstvo od 14. do polovine 16. stoljeća, kada su ovdje radila velika domaća slikarska imena, kazala nam je po završetku simpozija povjesničarka umjetnosti Ivana Prijatelj-Pavičić, inače kći Krune Prijatelja, koja je dala velik doprinos i simpoziju i izložbi.
Ivana Prijatelj-Pavičić posebno ističe da projekt koji je počeo u Galeriji mora ići dalje: umjetnine, od kojih su neke u alarmantnom stanju, pa stoga nisu ni bile izložene, treba restaurirati, a potom kataloški obraditi. U taj projekt bi trebalo uključiti i dio inozemnih stručnjaka. A sam Kruno Prijatelj u svoje je vrijeme, kao ravnatelj ove galerije, znatno obogatio zbirku starih majstora.
- Bila su to, kad je riječ o otkupu umjetnina, bolja vremena, država i grad imali su sluha za takve pothvate. Možda nije bilo novca za raskošne kataloge, ali se nastojalo svako kvalitetnije djelo domaće umjetnosti otkupiti i sačuvati da ne prijeđe preko granice. Posljedica današnjeg siromaštva je da za nabavu čitavog niza djela koja su ponuđena na otkup iz lokalnih zbirki nema novca. Stoga je ova izložba i apel državnoj vlasti i Gradskom poglavarstvu da nastavi s tradicijom otkupa slika kako bi ostale u našoj sredini, budućim generacijama - zaključuje Ivana Prijatelj-Pavičić.

Jasmina PARIĆ
 
Još u rubrici:
 


U MAKARSKOJ OD 26. DO 30. STUDENOGA NOVA KNJIŽEVNA MANIFESTACIJA
Prvi Kačićevi susreti


PREMIJERA VERDIJEVE AIDE U ZAGREBAČKOM HNK
Spektakl u malom


PRED 9. SAJAM KNJIGE U PULI - SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Sajam knjiga i snova


FRANKFURTSKI SVJETSKI GITARSKI ANSAMBL U ZAGREBU
Gitara, prvo lice množine


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/5