Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 24.11.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 2

APEL IZ DALMACIJE MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE

Dajte nam zemljišta, sadit ćemo više loze

Država bi nama vinogradarima i vinarima trebala konačno izaći ususret i dati površine za koje smo spremni i platiti, umjesto da stoje neobrađene i zapuštene, što je sada slučaj. Pa, to je apsurd! – ogorčen je Zlatan Plenković

Nećete mi vjerovati, ali moja firma i ja jedva možemo podmiriti potrebe sadašnjih kupaca za hrvatskim vinima, jer koliko god uvezemo vina iz Hrvatske, sve ih prodamo – kazao nam je nedavno u Bad Homburgu, elitnom gradiću tik uz Frankfurt, Petar Budimir, čija se tvrtka, osnovana 1981. godine, uz uvoz prehrambenih proizvoda iz cijeloga svijeta, bavi i uvozom hrvatskih vina, alkoholnih pića, maslinova ulja i kvasine. Petar Budimir, rodom iz Ričica kraj Petar Budimir: Hrvatska vina odlično kotiraju u Njemačkoj, ali količine su nedostatneImotskog, za našega nedavnog posjeta jakom financijskom središtu Njemačke i Europe (a to Frankfurt svakako jest) požalio nam se na probleme plasmana hrvatskih vina u inozemstvu. Problem je, kaže on, samo jedan – nedostatna količina:
- Problem je što od hrvatskih vinara nitko nema veću količinu vina na raspolaganju. To se odnosi pogotovo kod vrhunskih crnih vina, količine su tako male da se u principu ne može zadovoljiti ni domaće tržište. Jedino Zlatan Plenković s Hvara ima zadovoljavajuće količine, ali jedan je premalo, takvih kao Plenković trebalo bi biti još pedeset – objašnjava Budimir.
Jer, šteta je ne iskoristiti priliku, kaže on, koja se hrvatskim vinarima pruža. Naime, uvjerava nas, tko god u Njemačkoj kuša hrvatska vina, "prvo se začudi njihovoj dobroj kvaliteti, pa onda da mi uopće imamo vina":
- Kod kvalitete naših vina zaista nema problema, fali nam da imamo barem pedesetak vrhunskih vina, a ne pet. Nije izvoz u pitanju, u Hrvatskoj je uopće premalo proizvođača, i velikih i malih, mali su sol u juhi, u odnosu na primjerice, jednu Italiju – kaže Petar Budimir te navodi primjer maloga talijanskog sela Barolu, koje ima čak 200 vrhunskih vina!
Zanimalo nas je koliko su, po njegovu mišljenju, hrvatski vinogradari (ali i maslinari, voćari...) upoznati s činjenicom da će im ulaskom Hrvatske u EU biti strogo propisane kvote koje će moći saditi pa je stoga pravo vrijeme da se što više uzgaja vinova loza?
- Većina njih je to čula, ali još nekako premalo na tome rade. Smatram da ih država premalo stimulira i da ljudi uopće nisu svjesni da se s vinom, ali i s uljem i maslinama može napraviti jako dobar biznis. S tri hektara maslina jedna obitelj može jako dobro živjeti – tvrdi Budimir. Koji je onda njegov savjet, i Zlatan Plenković: Kako ću ja dodatno saditi, kad mi ta ista država koja govori da moram saditi, ne da površine na kojima ću saditi!maslinarima i vinogradarima? Opet, samo jedan:
- Neka sade, sade, sade i opet – sade! Sve što proizvedu, može se prodati, jer hrvatska vina ovdje odlično kotiraju – uvjerava nas Petar Budimir.
Bit priče je, dakle, u Hrvatskoj. A da ovdje zaista ima problema, potvrđuje nam i Zlatan Plenković iz Svete Nedjelje na Hvaru, jedan od naših vodećih vinara, čija su vina, prije svega Zlatan plavac (od autohtone sorte vinove loze Plavac mali), priznata u Europi, ali i u Sjedinjenim Državama. Plenković veli kako se "u Ministarstvu poljoprivrede stalno busaju u prsa tobožnjim poticajima, koji međutim u praksi ostaju neiskorišteni, ali ne zbog lijenosti nas proizvođača, nego zbog toga što se ni ne mogu iskoristiti":
- Jer kako ću ja dodatno saditi, kad mi ta ista država koja govori da moram saditi, ne da površine na kojima ću saditi! Istina, mi u Hrvatskoj bismo za idućih nekoliko godina mogli zasaditi dovoljno vinove loze da bismo zaista konkurirali europskim proizvođačima, ali jednostavno nemamo površine na kojima bismo zasadili. A istovremeno, toliko izgorjelih površina stoji zapušteno i neobrađeno. No država ne reagira i nama koji želimo saditi, ne da zemljišta u zakup! – ogorčen je Zlatan Plenković. Ističe kako bi u konačnici od toga najviše koristi opet imala država:
- Jer, ako boca moga vina u restoranu košta 160 kuna, čak 60 posto od tog iznosa u konačnici ide što državi, kroz porez i ostala davanja, što ostalim proizvođačima - boca, kartonske ambalaže i svega što prati proizvod. Iz toga je jasno da bi država istinski trebala poticati proizvodnju, tako da nama vinogradarima i vinarima izađe ususret davanjem površina za koje smo spremni i platiti, umjesto da, ponavljam, stoje neobrađene i zapuštene, što je sada slučaj. Pa, to je apsurd!
Ja imam godišnji promet od dva milijuna eura, ali država ni meni ni ostalim proizvođačima ne želi izaći ususret. Neka nam konačno daju zemljište, ima tko će zasaditi vinovu lozu, tko će investirati, samo nam treba zemljište – apelira Zlatan Plenković, koji napominje da su inače bez takvoga konkretnog odgovora države, priče političara o potrebama sadnje prije ulaska u Europsku uniju, samo "priče za malu djecu". Mr. Ivica Kovačević, pomoćnik pročelnika Odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu Županije splitsko-dalmatinske, potvrđuje nam da kroz njegov ured "svakodnevno prolaze vinari koji su zainteresirani za podizanje i desetak hektara novih vinograda, ali nisu u mogućnosti doći do državnog zemljišta, a svoga nemaju". Kaže nam da su mu neshvatljivi otpori Hoće li se na opožarenim površinama konačno početi saditi masline i vinova loza?unutar Hrvatskih šuma "koji su još uvijek tako veliki da unatoč svim proklamacijama naših političara, programi smanjenja opožarenih površina ostaju bez odjeka".
- Svjež primjer u ovome je – kaže Kovačević - pokušaj jednog našeg vinara koji je stvorio ime i na svjetskom tržištu. Naime, zatražio je od Hrvatskih šuma ukupno 60 hektara kroz dvije faze realizacije za podizanje nasada vinograda. Ali zbog negativnog mišljenja Uprave šuma nije niti proslijeđen na povjerenstvo koje je o tome trebalo odlučivati. Štoviše, Uprava šuma je dala negativno mišljenje i prije nego što je vidjela sam program. Postavljam pitanje, kako to da u stotinama tisuća hektara pod šumama nije moguće mali dio, koji u svemu tome predstavlja kap u moru, izdvojiti za podizanje vinograda? Uza sve to svima su nam puna usta potrebe podizanja novih vinograda do ulaska u EU. Mislim da se o svemu ovome Ministarstvo poljoprivrede mora postaviti odgovornije i odrediti što mu je prioritet: borova šuma ili vinograd. Ovim ne mislim da nam ne trebaju šume, nego se pitam zar nije moguće od tih silnih hektara izdvojiti bar koji promil za vinograd i maslinu? – pita Kovačević. Koliko se takvim ponašanjem vrtimo u začarani krug, dok vrijeme neumitno teče, a konkurencija "radi svoje", Ivica Kovačević ilustrira detaljom s izuzetne uspjele prezentacije "Umjetnost-vino-hrana", što je početkom studenog u organizaciji Splitsko-dalmatinske županije i njemačkog bogataša Thies-Martin Brandta, te njemačko-portugalske tvrtke Sonae West održana u Berlinu:
- Tom prilikom poveo se zanimljiv razgovor s jednim od naših uvoznika vina, koji nas je upitao: "Zašto vi ovdje stalno predstavljate hrvatska vina, kad ih ionako nema dostatno, ako ne krenete u intenzivnu sadnju ne trebate se dalje ni prezentirati". Nažalost, u ovim riječima, napominje Kovačević, leži dijagnoza našeg vinogradarstva i vinarstva. Zato i on, ali i Zlatan Plenković, te mnogi drugi dalmatinski vinari apeliraju da im nadležne institucije, ponajprije Ministarstvo poljoprivrede, konačno daju u zakup državna zemljišta, ponajprije opožarene površine, ali i obrasla šumska zemljišta, za sadnju većih količine vinove loze, a ne da se o tome iz godine u godinu samo priča, i priča.

piše Joško DADIĆ
   

Među deset najboljih zinfandela na svijetu

Svježi primjer kako su pojedina hrvatska vina u inozemstvu izuzetno cijenjena je i ocjena poznatoga njemačkog stručnog časopisa Degustator, čiji je ocjenjivački sud, kušajući čak 70 zinfandela i njemu bliskih sorti, iz cijelog svijeta, Plenkovićev Zlatan plavac barrique uvrstio među deset najboljih! "To vino u sebi nosi miris luksuza", zaključili su, među ostalim, članovi žirija. A do poznatog Plenkovićeva plavca Degustator je došao upravo uz pomoć Petra Budimira, uvoznika ovog, ali i ostalih naših vina, koji nas uvjerava da plasman hrvatskih vina nije upitan, samo su nužne veće količine.

Građevinski lobi

- Kod poljoprivrednih površina veliki je pritisak građevinskog lobija, i to je u cijeloj priči veliki problem. No, i tu bi se moralo napraviti reda. O.K., ako je turistički interes, a time i interes države, prenamijeniti neko poljoprivredno u građevinsko zemljište, koje se nalazi tik uz more i plaže, i tu izgraditi hotele i apartmane, to je po mome mišljenju u redu. No nelogično je da usred Sinjskog polja ili Starigradskog polja na Hvaru, da usred polja (!) niču kuće – kaže Zlatan Plenković.

 
Još u rubrici:
 


STRAH OD GLOBALNOG TERORIZMA UZDRMAO TRŽIŠTA
Turska trese Ameriku


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/2