strana 1 od 3

MUZEJ U IMOTSKOM FRANJEVAČKOM SAMOSTANU
UTEMELJEN JE PRIJE 40 GODINA

Sakupljena svjedočanstva o prošlosti

IMOTSKI - Jedna vrlo značajna obljetnica gotovo je nezapaženo prošla u Imotskome. Riječ je o 40. obljetnici utemeljenja muzeja u franjevačkom samostanu u Imotskome. Još davne 1961. godine nakon dolaska na dužnost gvardijana i župnika u crkvu sv. Frane, Imoćanin fra Vjeko Vrčić počeo je s realizacijom davnašnje ideje Imoćana da na jednome mjestu prikupe sve ono što bi svjedočilo o bogatoj prošlosti pučanstva Imotskoga i Imotske krajine.
— Bila su to teška vremena — prisjeća se fra Vjeko. — Pokrenuo sam prikupljanje raznih predmeta, knjiga, namještaja, arheoloških uzoraka, starog novca. Obilazio sam kuće u mojoj, ali i mnogim župama Imotske krajine. Moram istaknuti da su mi vrata kod našeg puka uvijek bila otvorena. No, tako nisu mislili ondašnji komunisti na vlasti. Htjeli su pošto-poto da općina preuzme muzej. Rekao sam im samo preko mene mrtvog. Zahvaljujući i pok. Cviti Fiskoviću 1963. godine dobio sam od njega rješenje da samostanska zbirka, kako se onda zvala, ostaje pod okriljem našeg samostana. Da nije bilo tako, vjerujem da ne bismo imali ono što danas imamo — veli fra Vjeko.
Uistinu, današnji Imotski muzej mjesto je gdje se mogu naći značajni primjerci imotske baštine, predmeti i rukopisi koji svjedoče o kulturi imotskoga kraja, predmeti iz svakodnevice imotskog sela, narodne nošnje, mnoga umjetnička djela. Koliko je Imotski muzej priznat svjedoči i činjenica da su mnoge stare imotske obitelji upravo svoju ostavštinu raznih predmeta i knjiga ostavile muzejskoj zbirci. Ipak, zahvaljujući povjesničaru franjevcu i nadasve Imoćaninu fra Vjeki Vrčiću Imotski muzej i danas je mjesto gdje gotovo svakodnevno navraćaju ne samo mladi i stari Imoćani nego u sve većem broju i turisti iz mnogih zemalja.
— Četrdeseta obljetnica ovoga muzeja na diku je i meni, ali i mome puku bez kojega i ne bi bilo muzeja — govori stari imotski franjevac fra Vjeko Vrčić.

NA ŠOLTI OBILJEŽENA 12. OBLJETNICA NAPADA NA OTOK

Dan kada je protjerana
neprijateljska mornarica

GROHOTE - Udruga dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske ratne mornarice — podružnica Šolta obilježila je 16. studenoga 12. godišnjicu napada na otok Šoltu i ispoljavanja mržnje neprijateljske JNA. Svečani program počeo je pjevanjem himne "Lijepa naša" u izvođenju ženske klape KUD-a "Šolta", koja je uveličala i drugim pjesmama program proslave. Minutom šutnje odana je počast palim braniteljima u Domovinskom ratu i pripadnicima šoltanskih postrojba.
Predsjednik Udruge Tonći Burica pozdravnom riječi obratio se nazočnima, tajniku Udruge HRM-a Grgi Mišiću, ostalim počasnim gostima, pripadnicima šoltanske bitnice, te pučanima otoka Šolte riječima da se nikada noć 14. na 15. studeni ne smije zaboraviti. Načelnik općine Šolta Ante Ruić, 1991. godine zapovjednik veze šoltanske postrojbe, u kratkim crtama osvrnuo se na ratna zbivanja i protjerivanja neprijateljske mornarice iz šoltanskog, splitskog i srednjodalmatinskog akvatorija. Renato Alajbeg osvježio je sjećanja pripadnika postrojba na sam čin pogađanja razarača "Split" i "Kopar". Tajnik Udruge HRM Split Grgo Mišić posebno je istaknuo kako se ne smije zaboraviti da je bitnica Obalne topničke postrojbe s Marinča rata s otoka Šolte odlučnom akcijom, snažnom vatrom spriječila prodor skupine brodova Jugoslavenske ratne mornarice kroz Splitska vrata, nakon čega je i uslijedio najžešći napad jugoslavenske mornarice po Šolti i Braču kada su pogođeni objekti u Gornjem Selu, Nečujmu i Milni. Dakako, zahvaljujući hrabrosti hrvatskih branitelja, Bračana i Šoltana došlo je do protjerivanja JNA.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.