strana 1 od 8

PREMIJER RAČAN POSJETIO
HRVATSKU AKADEMIJU ZNANOSTI I UMJETNOSTI

HAZU nas mora pripremiti za EU

ZAGREB - Predsjednik Vlade Ivica Račan posjetio je u ponedjeljak Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti te razgovarao s njezinim čelnicima, kazavši među ostalim kako bi upravo HAZU mogla otvoriti raspravu i potaknuti nas na promišljanje o tome kako se što kvalitetnije pripremiti za integraciju u Europu, a da u isto vrijeme sačuvamo svoju samobitnost.
Premijer, naime, drži kako je najvažniji razvojni resurs Hrvatske njezin geostrateški položaj, činjenica da Hrvatska povijesno i zemljopisno povezuje različite djelove Europe. Radi se o resursu kojeg valja adekvatnije valorizirati, smatra Račan, s čim su se složili i akademici na čelu s predsjednikom HAZU Ivom Padovanom, podsjetivši premijera na ambiciozan projekt Akademije, pokretanje edicije "Hrvatska i Europa" koja upravo govori o brojnim i neraskidivim vezama Hrvatske i Europe na području znanosti i umjetnosti.
Na dobar prijam akademika naišla je i premijerova ideja da se na suvremen način prezentiraju hrvatski velikani koji su pridonijeli stvaranju naše bogate duhovne nacionalne baštine. U tom kontekstu akademici su tražili i dobili podršku Vlade za obnovu zgrade u susjedstvu Akademije, u kojoj bi trebala biti otvorne biblioteka i Dom hrvatskih velikana.
Predsjedniku Vlade čelništvo HAZU uručilo je i prigodan dar, faksimilno izdanje "Časloslava farnese" s minijaturama Julija Klovića, a razgledao je premijer i Strossmayerovu galeriju starih majstora. Inače, premijer je rezolutno odbio svaki novinarski pokušaj vezivanja njegova posjeta HAZU s predizbornom kampanjom.

ZAGREB: MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP
"VUKOVAR 91. - 12 GODINA POSLIJE"

Pod kišom dva milijuna projektila

ZAGREB - Kada je posrijedi uloga Vukovara u Domovinskom ratu, znanstvenici imaju što analizirati. Posebno kada je riječ o Vukovaru kao gradu heroju i simbolu Domovinskog rata. Istaknuo je to Vlado Šakić, ravnatelj Instituta za društvene istraživanja "Ivo Pilar", otvarajući u ponedjeljak šesti po redu međunarodni skup "Vukovar 91. - 12 godina poslije". Na skupu je analizirana uloga dragovoljaca u obrani Hrvatske, a posebno u obrani Vukovara. Znanstvenici koji su se okupili na skupu tvrde kako je do početka mobilizacije kroz oružane postrojbe prošlo gotovo 30 tisuća dragovoljaca, a ravnatelj Instituta Šakić istaknuo je kako je dragovoljstvo bila jedna od poluga zahvaljujući kojoj je ostvarena hrvatska sloboda.
Jedan od preživjelih vukovarskih dragovoljaca Žarko Pavletić govorio je o svojem iskustvu obrane Vukovara.
— Idem podijeliti sudbinu sa svojim narodom — to je bio moto koji je mene kao klinca iz kvarta vodio da se priključim ljudima koji su u jeansu i trenirkama stali u obranu svojega grada — rekao je Pavletić. U 100 dana teške bitke Vukovar je branilo oko četiri tisuće dragovoljaca koji su prošli kroz legendarnu 204. vukovarsku brigadu. Grad je, međutim, napadalo 40 tisuća dobro naoružanih vojnika bivše JNA i četničkih postrojba, rekao je Pavletić. No, usprkos neravnopravnoj i bespoštednoj borbi, vukovarski branitelji uspjeli su uništiti 36 neprijateljskih aviona, 400 oklopnjaka, a čak je 12 tisuća neprijateljskih vojnika izgubilo svoj život.
— Bila je to borba za goli opstanak — istaknuo je Pavletić, podsjetivši kako je u tri mjeseca na grad palo oko dva milijuna neprijateljskih projektila. No, naglasio je kako je Vukovar pao ne zato što je nedostajalo hrabrosti nego zato što je nestalo streljiva.
— Danas nije lako živjeti u Vukovaru, nastavio je Pavletić — pogotovo je teško živjeti među ljudima koji su nas napadali, a sada se mirno šeću gradom. Neki od njih nisu odgovarali za počinjene zločine, a neki znaju gdje se nalazi 500 nestalih Vukovaraca, ali o tome šute. Priču o surovoj svakodnevici u Vukovaru Pavletić je završio tužnom činjenicom kako u gradu u kojemu je nekada radilo 33 tisuće ljudi, danas posao ima tek tri tisuće.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.