strana 1 od 2

TRODNEVNI SKUP U POVODU 200 GODINA SMRTI ALBERTA FORTISA

Izgubljeni rukopis o Dubrovniku

DUBROVNIK - Kolokvij - Alberto Fortis, koji u povodu 200. godišnjice smrti tog talijanskog pisca, teologa i znanstvenika, organizira Centar za mediteranske studije Zagrebačkog sveučilišta, u ponedjeljak je počeo u dubrovačkom Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta (MSHS).
Ravnateljica MSHS-a prof. Ivana Burđelez, pozdravljajući okupljene, otvorila je trodnevni skup tijekom kojega će biti održano niz predavanja tematski vezanih za opus "jednog od rijetkih stranaca koji je svoje najbolje djelo i ponajljepše stranice posvetio hrvatskom narodu i Dubrovniku" te vlastita putovanja po istočnoj jadranskoj obali, u razdoblju od 1771. do 1783. godine, opisao u knjizi Put po Dalmaciji. Djelo, koje je kasnije prevedeno na francuski, engleski i njemački jezik, odigralo je značajnu ulogu u talijanskoj, ali i u ostalim europskim književnostima, a kako napominju organizatori, za drugo francusko izdanje Fortis je čak bio pripremio posebno opsežno poglavlje o Dubrovniku - gradu u kojemu je pronašao prijatelje s kojima ostaje povezan do smrti.
Međutim, nikada nije tiskano, a rukopis se, na žalost, izgubio.
Prema najavljenom programu, kolokvij Alberto Fortis počeo je predavanjem Filiberta Agostinija o crkvenoj politici Serrenissime u drugoj polovici 18. stoljeća, dok je o neobjavljenom izvještaju o Korčuli, koji je Fortis vjerojatno 1781. godine predstavio pred padovanskom akademijom, govorio Žarko Muljačić. Tijekom trodnevnog skupa, među ostalim, bit će riječi i o autorovim vezama s Dubrovnikom i Dubrovčanima (Miljenko Foretić), te o hrvatskoj glazbenoj historiografiji i glazbenim temama u Fortisovim djelima (Gorana Doliner).

ZAGREB: TEMELJNI KAMEN ZA MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI

Prvi muzej nakon 100 godina

ZAGREB - Na prostoru gdje se križaju avenije Dubrovnik i Večeslava Holjevca u Zagrebu položili su u ponedjeljak ministar kulture dr. Antun Vujić i zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić potpisani dokument u temelje budućeg Muzeja suvremene umjetnosti. Izgradnju muzeja u jednakim omjerima financiraju Ministarstvo kulture i Grad Zagreb.
Ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti mr. Snježana Pintarić je kazala da je to vrlo značajan trenutak za muzealstvo Zagreba i Hrvatske, jer već više od stotinu godina nije u Hrvatskoj sagrađen ni jedan novi muzej. Dodala je da nikad, a naročito otkad je izabran projekt arhitekta Igora Franića, nije posumnjala da će doći početak njegove realizacije. Gradonačelnica Vlasta Pavić, napomenuvši da će to biti najveća muzejska zgrada u Hrvatskoj, upozorila je da je i fundus muzeja vrlo velik, te da će nova zgrada omogućiti dostojno predstavljanje tog fundusa javnosti.
Ministar Antun Vujić je naglasio da je ovo samo jedan od kapitalnih objekata kulture potrebnih Zagrebu i Hrvatskoj. Pred završetkom su radovi na obnavljanju Meštrovićeva paviljona, pred otvorenjem je Moderna galerija, grade se muzeji u Krapini i Narona kod Metkovića, a uskoro se počinje graditi Muzej suvremene umjetnosti u Rijeci. Ovo polaganje temeljnog kamena Vujić je nazvao inspirativnim početkom za gradnju Opere, Državnog arhiva i drugih objekata, koji će pridonijeti upotpunjavanju vizure grada Zagreba.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.