120 GODINA KORČULANSKOGA PJEVAČKOG DRUŠTVA "SVETA
CECILIJA" (8)
Tradicija vrijedna budućnosti
Prema sačuvanom tiskanom programu, Korčula je skromno, ali dostojanstveno i u
rodoljubnom ozračju proslavila 50. obljetnicu svog Društva. Drugi svjetski rat ponovno
će prekinuti njegov rad, a poslije rata ono se ne obnavlja pod starim imenom. Tek 1993.
uspostavom samostalne i neovisne Hrvatske na 110. obljetnicu obnovljeno je društvo pod
svojim starim imenom - Hrvatsko glazbeno društvo "Sv. Cecilija"
piše Franko OREB
U novom zamahu društva istaknimo akademiju u korist korčulanskog prosvjetnog društva
Kanavelić i Strossmayerovo veče, na kojima pjevački zbor se solistima i uz pratnju
orkestra, pored skladbi klasičnog repertoara (R. Shumana, B. Smetane) izvodi i djela domaćih
skladatelja (J. Hatzea, V. Novaka, G. Glavočića, J. Pavčića i drugih). Održana je i
glazbena večer, čiji je čisti prihod namijenjen kapelniku G. Glavočiču za tiskanje
njegova djela Oslobođenje. Nastupio je pjevački zbor Sv. Cecilije sa solistima i
orkestrom izvodeći Glavočićeva dela (Bi mirna noć, Prvi cjelov, Himna glazbi i finale
iz opere Oslobođenje).
Spomenik I. Svobodi
Zbor sudjeluje i prigodom predaje kraljevog priznanja i nagrade franjevačkom samostanu
na Badiji (otvaranje sirotišta za ratnu siročad i konvikt za djecu siromašnih
roditelja) otpjevavši u vijećnici himnu Bože pravde i neke skladbe hrvatskih
skladatelja, dok je ispred vijećnice glazba svirala vesele koračnice. U znak zahvalnosti
i priznanja društvo Sv. Cecilija je 1925. godine podiglo na gradskom groblju s. Luke
nadgrobni spomenik svom učitelju Ignaciju Svobodi sa sljedećim natpisom:
SVOM ZASLUŽNOM UČITELJU
IGNACIJU SVOBODI
PODIŽE PJEV. DRUŽT.
SV. CECILIJE
Godine 1926. u Korčuli je održana velika Ćiril Metodska proslava, posvećena prvim
slavenskim prosvjetiteljima. Na Proglas Općine grad je bio urešen i iskićen zastavama.
Održana je svečana pontifikalna misa u katedrali na staroslavenskom jeziku, preko koje
je pjevao pjevački zbor Sv. Cecilije.
Atentat u Skupštini i ubojstvo Stjepana Radića izaziva opću konsternaciju u pučanstvu
otoka, koje odaje dužnu počast palim narodnim zastupnicima žalobnim povorkama po mjestu
i misama zadušnicama u crkvama i na grobljima. U gradu Korčuli pjevački sudjeluje i
pjevački zbor Sv. Cecilije. Poslije tih nemilih događaja, uslijedit će diktatura kralja
Aleksandra (6. siječnja 1929.), koja će nasilno prekinuti rast hrvatskoga narodnog
pokreta i djelovanje hrvatskih nacionalnih društava.
Poslije 50 godina
U tridesetim godinama 20. stoljeća, za formalnog parlamentarizma i gospodarske
recesije, približila se (1933.) i 50. obljetnica utemeljenja Sv. Cecilije. Odbor za
proslavu se posebnim tiskanim Proglasom obraća Korčulanima, a u Proglasu se citira onaj
prvi, iz vremena osnivanja Društva (12. travnja 1883.) i nastavlja:
Sugrađani!
Danas poslije pedeset godina pridružujemo se iz pune duše ovom uvijek aktualnom proglasu
(misli se na onaj iz 1883. op. autora). Pozivamo Vas stoga najusrdnije, da se pridružite
ovom slavlju, okitite onaj dan (proslava je zakazana za 26. prosinca 1933.) svoje kuće narodnim
zastavama, podate u jutro i u crkvi i na grobištu dužnu počast vrlim društvenim
pokojnicima, a u veče dođete u Jugoslavenski dom, gdje ćete još jednom čuti staro
"Pravilo" i obnoviti starinske korčulanske uspomene.
Korčula, 15. prosinca 1933. (U potpisu su Stanić F. Frano, tajnik, don Božo Depolo,
predsjednik, Ivančević N. Stijepo, blagajnik, te članovi uprave Sladović Josip, Peručić
Andrija, Tedechi P. Ivo, Sladović Ante, Ivančević Julka)
Prema sačuvanom tiskanom programu, toga dana 26. prosinca 1933. grad Korčula je skromno,
ali dostojanstveno i u rodoljubnom ozračju proslavila 50. obljetnicu svoga Društva.
Ujutro je održana sv. misa u katedrali za pokojne članove, preko koje je pjevao mješoviti
zbor Sv. Cecilije, a potom se korporativno pohodilo groblje, gdje je zbor otpjevao tužaljku.
Na večer je u Jugoslavenskom domu održana Jubilejna akademija, na kojoj je, nakon državne
himne i proslava predsjednika društva, mješoviti pjevački zbor Sv. Cecilije, sa
solistima, uz pratnju orkestra i pod ravnanjem Franja Lenza, izveo koncert s djelima
Beethovena (Himna noći), Haydena (Trio op. 168, za violinu, čelo i klavir), Lisinskog
(Oj talasi), Lenza (Iz mise in D., Kvrie, Benedictus, Uspavanka, Djevojko, djevojko...,
Oda pedesetgodišnjeg jubileja), Mokranjca (Mirjano).
Obnova u neovisnoj Hrvatskoj
Drugi svjetski rat ponovno će prekinuti rad Sv. Cecilije, a poslije rata Društvo se
ne obnavlja pod starim imenom. Uspostavom samostalne i neovisne hrvatske države godine
1993., na 110. obljetnicu osnutka Društva, u staroj korčulanskoj gradskoj vijećnici,
gdje je i utemeljeno, obnovljeno je Društvo pod svojim starim imenom Hrvatsko glazbeno
društvo Svete Cecilije. To je bio trenutak sjećanja na plemeniti, kulturni i domoljubni
čin korčulanskih narodnjaka Hrvata, koji su pred više od jednog stoljeća, hrvatskom
pjesmom i glazbom navijestili tuđinu i domaćim renegatima, da su još živi korčulanski
Hrvati.
Kao i one davne 1883. ponovno su Korčulom odjeknule stare hrvatske davorije i budnice
(Prosto zrakom ptica leti, Glasna jasna, Frankopanska i napjev U boj, u boj iz opere
Nikola Šubić Zrinski). Završavajući ovaj vremeplov kroz prošlost Sv. Cecilije, poželimo
mlađem naraštaju cecilijanaca da čuva, njeguje i razvija sve pozitivne vrijednosti u
djelovanju Društva, koje su ga krasile u prošlosti, te da budu dostojni baštinici
plemenite, kulturne i domoljubne zamisli i tradicije osnivača i svojih prethodnika.