strana 1 od 3

PREMA PODACIMA FINA-e ZA RAZDOBLJE OD 1996. DO 2003.

Zatezne kamate "pojele" 5,66 milijardi kuna

Ministarstvo financija još je u veljači predložilo Vladi izmjenu Zakona o zateznoj kamati kojom bi se iz "zatezanja" izbacila logika "kamata na kamatu", ali je stvar zapela na repovima prošlosti

Prema podacima koje je Financijska agencija, bivši ZAP, dostavila Ministarstvu financija, može se zaključiti da je u razdoblju od 1996. do 2003. s osnove naplaćenih rješenja za zatezne kamate isplaćeno sveukupno 5,669 milijardi kuna. Od tog iznosa je iz državnog proračuna, proračuna MORH-a, MUP-a i Ministarstva financija isplaćeno ukupno 153,9 milijuna kuna, odnosno 2,71 posto sveukupnog iznosa.
Ovi podaci nalaze se u dokumentu koji je Ministarstvo financija dostavilo Koordinaciji za gospodarstvo Vlade RH još 20. veljače 2003. pod nazivom "Analiza - pregled problema nastalih kao posljedica obračunavanja zateznih kamata". Brojka od 5,669 milijardi kuna dovoljno govori o "težini" obračuna zateznih kamata koje su u prvi plan u javnosti izišle u sudskom sporu između Zagrebačke banke i tvrtke Tekstil.

"Komformna" omča

Prema analizi Ministarstva financija, obračun kamata jednostavnom ili proporcionalnom metodom donosi veći izračun unutar godinu dana, dok obračun kamata komformnom metodom rezultira većim kamatama nakon godinu dana.
Podsjetimo, Zakonom o zateznim kamatama riješeno je kako se komformna metoda primjenjuje unutar godinu dana, a činjenicu da u daljem tekstu nije izričito navedeno da se nakon godinu dana primjenjuje proporcionalna metoda iskorištena je za anarhiju u ovršnim rješenjima.
"Nedoumice je izazvala i pravna teorija koja je donedavno podržavala stajalište da primjena komformne metode obračuna zatezne kamate i nakon razdoblja za koje je određena stopa zatezne kamate ne znači obračun zatezne kamate na zateznu kamatu, obrazlažući to teško razumljivom tvrdnjom da 'kamate nisu dospjele i glavnica nije prestala'. Naime, zatezna je kamata po samome Zakonu o zateznim kamatama dospjela sa svakim novim danom zakašnjenja, a ako bi glavnica bila vraćena, tada bi po samome Zakonu prestala i obveza obračuna zateznih kamata... To što glavnica nije prestala i što je dužnik u zakašnjenju podloga je plaćanja zateznih kamata, ali nije podloga obračunu zatezne kamate na neplaćenu zateznu kamatu", stoji u analizi Ministarstva financija koje je ovo mišljenje još u listopadu 2001. Vladi uputilo kao prijedlog za vjerodostojno tumačenje zakona. Štoviše, i za vrijeme bivše vlasti je Ministarstvo financija 1997. uputilo isto stajalište Vladi.
Zbog proturječnih pravnih i stručnih stajališta o ovom problemu, što je rezultiralo i time da je FINA obračunavala komformnu metodu u cijelom periodu duga, Ministarstvo financija je predložilo Vladi izmjenu ili donošenje novog zakona o zateznoj kamati kako bi se precizno definiralo to područje. Čak je bila i osnovana radna skupina za izradu nacrta prijedloga novog zakona koji je trebao biti izrađen do ožujka 2003., no u Vladi očigledno nije bilo sluha da se taj prijedlog zakona pusti u saborsku proceduru.

Glava u pijesku

Osim toga, u ministarstvu su bili mišljenja kako se problem dosadašnje prakse treba riješiti sudskom praksom. Međutim, ako bi se pristupilo donošenju vjerodostojnog tumačenja zakona tada bi trebalo razriješiti dilemu je li onda ono obvezujuće od datuma donošenja tumačenja ili bi se trebalo primjenjivati od datuma kad bi novi zakon stupio na snagu. "Stoga je potrebno da Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave donese konačnu odluku o tome koji je od navedenih prijedloga prihvatljiviji s obzirom na mogućnost otvaranja problema namire štete svima onima kojima se obračunavalo po metodi različitoj od one koja služi kao vjerodostojna", navodi se u zaključku Analize Ministarstva financija.
I čini se kako je upravo ova posljednja rečenica iz Analize uzrok odugovlačenju ove i bivše vlasti da riješi ovaj problem.
Radi se o milijardama kuna i vjerodostojno tumačenje zakona koje bi odredilo da je izračun komformne metode poslije godinu dana bio nezakonit, značilo bi pokretanje tisuća sudskih sporova što bi dovelo do priličnog financijskog potresa, ne samo u bankarskom sustavu. Prema mišljenju nekih analitičara i stručnjaka, takav obračun zateznih kamata je bio jedan od razloga zbog kojeg su domaće banke bile "sladak zalogaj" za kupnju stranim bankama.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.