strana 1 od 4

U SMILČIĆU KRAJ BENKOVCA IZBJEGLICE POČELI GRADITI KUĆE

Hrvati iz BiH grade novi dom

ZADAR - Na istočnoj strani sela Smilčić počela je gradnja prognaničkoga naselja u predjelu Ograde, u kojem je Grad Benkovac osigurao prostor za gradnju ukupno 32 kuće, od kojih je l8 počelo s gradnjom. Sve se to radi u skladu s "benkovačkim modelom", odosno modelom Ministarstva obnove prema kojem se prognanicima koji su se odlučili za život u Hrvatskoj pomaže s lokalne i državne razine. Lokalna zajednica daje besplatni teren a država materijal za gradnju, pri čemu je gradnja kuća prepuštena budućim vlasnicima.
Među onima koji su počeli gradnju u Smilčiću su uglavnom prognanici iz Bosne i Hercegovine (iz Sarajeva, Žepča, Travnika, Zenice, Zavidovića) ali i iz Slavonije. Tlocrt kuća kreće se otprilike oko 80 četvornih metara, kojima treba pridodati i otprilike tisuću četvornih metara okućnice. Najviše je obitelji Hrvata iz Zenice, od kojih smo razgovarali s Mladenom Jurešićem kojemu je za nalijevanje temeljne ploče došao zet Dragan Tomić iz Knina, također prognanik, inače aktivni djelatnik Hrvatske vojske. Mladenu su također došli i kolege iz građevinske tvrtke Vidorad iz Karina u kojoj je zaposlen, pri čemu hvali vlasnika tvrtke Zdravka Vidovića na ukupnoj pomoći za gradnju kuće. Ivan Ilić iz Zavidovića nema problema s radnom snagom jer ima deveteročlanu obitelj, s kojom je inače četiri godine živio u napuštenoj kući u Biljanima Donjim, bez struje, a od tih devet članova jedino kćerka Marijana je zaposlena. Daliboru Šaini iz Đurđevca (četveročlana obitelj) u pomoć su došli punac i punica, te nekoliko prijatelja, a njegova bi kuća za nekoliko dana mogla doći pod prvu ploču, jer se ovom vrijednom poljoprivredniku (iznajmio zemljište u Islamu Grčkom) žuri da što prije - uostalom kao i svi drugi - useli kako bi konačno dobio svoj krov nad glavom.
Vrijedi zabilježiti i činjenice koje smo čuli od graditelja kuća u naselju Ograde kod Smilčića, a koje se ne odnose izravno na samu gradnju. Naime, svi oni ističu sretnu okolnost da su na vrijeme bili zabilježeni kao prognanici smješteni u napuštenim kućama, čime se ne može pohvaliti još niz prognaničkih obitelji koje žive godinama u Smilčiću, a koji se nadaju da će dobiti gradilište u Ogradama. Dragan Tomić iz Zenice (nastanjen u Kninu) naglasio nam je kako je cijela njegova uža i šira rodbina iz Zenice raseljena po raznim dijelovima svijeta, od Australije do Kanade, te da je on jedini našao smještaj u Hrvatskoj, ističući, po njemu nesumnjivu tvrdnju, da je najmanje prognanih Hrvata iz Bosne i Hercegovine smješteno u Hrvatskoj, jer su većinom otišli živjeti u treće zemlje.

NIJE - NEGO

Murterska knjižnica starija od jelšanske

MURTER - Suosjećajući s kolegama iz Jelse zbog nepogode koja je zadesila njihovu knjižnicu, kojom su se, nesumnjivo, ponosili, moramo uložiti demanti glede epiteta "najstarije knjižnice na dalmatinskim otocima" koji se sustavno ponavlja u medijima.
Naime, Narodna knjižnica i čitaonica u Murteru, na istoimenom otoku, dakle otoku dalmatinskom, utemeljena je 1866. godine, dvije godine prije jelšanske.
Jesmo li najstariji na dalmatinskim otocima ne znamo, no pouzdano znamo da smo stariji od jelšanske knjižnice.
Nadamo se da će hrvatska javnost ovaj podatak primiti k znanju i da se u Slobodnoj Dalmaciji kao i u središnjem Dnevniku HRT-a više neće ponoviti neistina.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.