RAZGOVOR Željko KERUM, SPLITSKI
PODUZETNIK,
PODIŽE DIOKOM S KOLJENA
Lansiram vrhunsku konfekciju s potpisom
S ukupno 800 radnika splitskog Diokoma pokrenut ćemo proizvodnju dječje, muške i ženske
konfekcije od istih materijala koje koriste Prada i Ferre, ali sa svojim imenom
piše Igor CAKTAŠ
Nakon što je krajem prošle godine za šest milijuna eura kupila istočni dio
kompleksa Brodarica u vlasništvu Diokoma u stečaju, splitska tvrtka Kerum d.o.o.
vlasnika Željka Keruma nedavno je na usmenom javnom nadmetanju na Trgovačkom sudu u
Splitu za 3,4 milijuna eura kupila i dio proizvodnih pogona Diokoma, te atraktivnu
maloprodajnu mrežu. Željko Kerum tada je najavio da će se tvrtka Kerum, uz preuzimanje
obveze zapošljavanja 230 radnika Diokoma, nadmetati i za preostali dio tvrtkine
proizvodne cjeline i pokrenuti proizvodnju na temeljima nekadašnjega industrijskog diva.
Osim toga, Kerum je ozbiljno zainteresiran i za ulazak u brojne druge projekte poput
privatizacije naše novinske kuće.
Izazov kao pokretač
— Mi smo već "ušli duboko" u Diokom i zaključili da ta tvrtka može
funkcionirati pozitivno jedino kao cjelina, što je preduvjet da bi se tu uopće moglo
proizvoditi. Na istočnom dijelu Brodarice gradit će se stanovi i taj dio nema veze s
ovom pričom. Nakon što smo kupili dio proizvodnog segmenta i maloprodajnu mrežu, radili
smo analizu i došli do tog zaključka da Diokom može funkcionirati samo ako je cjelovit,
pa smo stoga poslali ponudu za preostali dio proizvodnog segmenta - kazao nam je Željko
Kerum. Koje su značajke te ponude i na koji način tvrtka
Kerum namjerava pokrenuti proizvodnju u Diokomu i izaći na tržište?
— Najznačajniji dio ponude je da smo najavili kako ćemo, uključujući obvezu zapošljavanja
230 radnika, zaposliti ukupno oko 800 radnika Diokoma, što je 90 posto preostalih
radnika. Radi se o strašno rizičnom poslu, jer neće biti lako poslovati ni na
pozitivnoj nuli. Da bi se to ostvarilo, moramo analizirati što se u tvrtki radilo u
posljednjih 20 godina i što bi se moglo sada raditi. Imamo ideje kako izvesti napravljeni
proizvod, jer činjenica je da je glavnina Diokomove proizvodnje išla u izvoz. Diokom ima
partnere iz Francuske, Italije... i s njima ćemo produžiti ugovore. Namjera nam je
pokrenuti i vlastitu proizvodnu marku, brand odjeće i obuće. Već smo u kontaktu s
pojedinim partnerima iz Italije i Njemačke, vlasnicima robnih marki. Ako prihvate da za
njih proizvodimo, to će biti dobro, a ako ne, pokrenut ćemo vlastitu robnu marku.
Kakva bi bila ta nova robna marka?
— Proizvodit ćemo robu od istih materijala koje koriste, primjerice, Prada i Ferre i po
uzoru na njihove marke, ali sa svojim imenom. Kvaliteta će biti vrhunska, a cijena za
kupca puno povoljnija. Proizvodit ćemo sve, od dječje do muške i ženske konfekcije, a
kako za plasman robe već imamo razvijenu trgovačku mrežu, u Diokomovoj Galanteriji
proizvodit ćemo i sve što je potrebno za domaćinstvo, opremu za plažu, gumene čamce,
a u Termoplastici plastične folije. Cilj nam je plaćati sve obveze i poslovati barem na
pozitivnoj nuli. Ako to postignemo, uspjeh će biti velik, jer Diokom je najteže oživiti.
Radi se o riskantnom poslu, koji je za mene veliki izazov, ali mislim da ću pokazati da
se s jakom voljom i željom može sve napraviti. Diokom je imao najmanje šanse za
opstanak, ali mi ćemo ga dignuti i realizirati veliki projekt od interesa za cijeli
Split.
Na Stradunu, Ilici i Kalelargi
U tijeku su i projekti oko širenje tvrtke Kerum u Zagrebu. Prema našim informacijama,
Kerum kupuje i jedan zagrebački trgovački lanac s prodavaonicama na atraktivnim
lokacijama.
— Tvrtka Kerum je zastupljena u Dalmaciji od Šibenika do Dubrovnika i na tom dijelu tržišta
zauzimamo sigurno 20 posto udjela. Činjenica je da se tu dalje ne možemo širiti i zbog
toga moramo izaći na druga tržišta, a u Zagrebu je najlakše napraviti posao. Odlučili
smo u Zagrebu napraviti trgovačku mrežu jednaku onoj u Splitu. Našao sam već dosta
objekata u Zagrebu i to na atraktivnim lokacijama, a važno je naglasiti da prihvaćamo i
veću cijenu ako je položaj atraktivan, jer nam je pozicija najbitnija. Na zagrebačkom
tržištu smo već prisutni, a radi širenja u tijeku su i pregovori s jednom trgovačkom
tvrtkom, koju namjeravam preuzeti, a koja ima maloprodajnu mrežu, ali o detaljima još ne
mogu govoriti. Mi smo, pored toga, već u fazi kupnje desetak lokala, pa ćemo i moći u
Zagrebu raditi isti promet kao u Splitu. Osim u Zagrebu, još radimo na širenju na području
Rijeke i ostalog dijela obale.
Hoće li realizacija svih tih projekata osigurati sigurnu budućnost tvrtki Kerum?
— Sada imamo dva posto udjela u hrvatskom maloprodajnom tržištu i s tim projektima došli
bismo na četiri posto, što nam jamči opstanak. Ove godine imat ćemo gotovo milijardu
kuna prometa, koji će tako još više rasti. Naša je strategija imati lokale na
najatraktivnijim lokacijama u Hrvatskoj, poput Straduna u Dubrovniku, zadarske Kalelarge i
zagrebačke Ilice. Radije ću platiti triput skuplje nešto što je na atraktivnoj
lokaciji nego jeftinije na lošoj. Te lokacije nisu rizične i uvijek se mogu
prenamijeniti, a mogu se kupiti sada ili nikada. Sve što se radi izvan grada, na
periferiji i ledinama, ne jamči pozitivno poslovanje, svi su oni, unatoč golemim
ulaganjima, u minusu. Naš narod nema naviku ići vani autom, izlaziti iz grada, te
izgubiti pola dana, a nema ni standard da može kupiti robe za mjesec dana.
Potužili ste se da, za razliku od stranaca, ne možete dobivati građevne dozvole za
gradnju objekata. U čemu je problem?
— Ne možemo dobiti dozvole ni na Braču, ni u Rogoznici, ni u Kaštelima, gdje sam
kupio zemlju prije pet godina. Problem je u tome što mi nismo u istom položaju kao
stranci. Ja ne mogu dobiti dozvole samo zato što sam Kerum. Tužno i jadno je što radi
ta birokracija i to mi se događa na deset lokacija! Smeta im što je tvrtka Kerum
splitska i hrvatska i zapošljava tisuću radnika, a s Diokomovim radnicima će ih zapošljavati
1800. Da sam stranac, dobio bih dozvolu za tri mjeseca!
I Dalmacijavino treba spasiti
U pokretanju proizvodnje trebat ćete podršku lokalne zajednice.
— Tvrtka Kerum i Grad Split su partneri već 14 godina, a mi ispunjavamo sve svoje
obveze. Moramo razgovarati kako ćemo funkcionirati i ubuduće kao partneri. Činjenica je
da nam Grad Split i politika nikad nisu dali podršku, a ja ne tražim podršku kao Željko
Kerum, već je treba splitska tvrtka Kerum, koja zapošljava tisuću ljudi. U najmu od
Grada nemamo ni metra četvornoga, a osim toga, javni mediji su, umjesto proizvodnih, podržavali
megalomanske projekte poput AFCO-a, a ja sam bio izložen napadima.
Je li tvrtka Kerum, kako se čuje u javnosti, zainteresirana i za privatizaciju splitske
vinarske kuće Dalmacijavino?
— Dalmacijavino se mora spasiti, jer su za njega, osim 500 radnika, vezane tisuće
kooperanata. Hoće li ga kupiti Ante ili Mate, manje je bitno, ali treba ga kupiti netko
tko ima kapital. Ako ga uzme netko bez novca, samo će produžiti agoniju. U privatizaciji
nisam kupio ništa, pa još ne mogu najaviti hoću li kupiti Dalmacijavino. Svakako će ta
tvrtka oživjeti ako je kupi netko iz Splita, a vidjet ćemo hoću li to biti ja ili netko
drugi.
Iz Pojate do stabilne i profitabilne Slobodne Dalmacije
- Nakon što je objavljen natječaj za privatizaciju Slobodne Dalmacije, tvrtka Kerum
kao članica četveročlanoga splitskog konzorcija "Pojata", u kojem su još
Adriacink, SEM-Marina i Orbico, odlučila je dati ponudu. Mislim da je za Split i
Dalmaciju bitno što su tvrtke konzorcija iz Splita i što se zna tko stoji iza njih.
Slobodna je, financijski gledano, neisplativ posao, ali nas vuče činjenica što se radi
o splitskim i dalmatinskim novinama, te tvrtki s tradicijom. Slobodnu treba vratiti na
staru nakladu, na staze stare slave, tako da to budu glavne novine u Dalmaciji, ali i da
se prodaju u Zagrebu - drži Kerum.
- Slobodna se s konkurencijom može nositi jedino nakon kvalitetne tehnološke obnove i
ulaganja u novu rotaciju, a uređivačka politika mora imati afirmativan pristup
ulaganjima i razvoju gospodarstva. Slobodna mora ostvarivati profit, a to je moguće uz
kvalitetan menadžment. Morat ćemo prethodno snimiti stanje u Slobodnoj, pa ćemo tek
onda moći dati ponudu. Ako kupimo Slobodnu, mislim da će ona postati prava, jaka tvrtka,
a to će biti dobro za nas, ali i za Split i Dalmaciju. Tiskara Slobodne treba raditi za
splitske tvrtke i hotele i tu se može zaposliti velik broj radnika. Držim da će trebati
puno veće investicije od onih koje se spominju, ocjenjuje Kerum, jer će samo za novu
rotaciju trebati nekoliko milijuna eura.