strana 2 od 3

NITKO NE SPORI KAKO JE HRVATSKOJ POTREBNA NOVA POMORSKA SLUŽBA,
NO O TOME KAKO JE ORGANIZIRATI POSTOJE VELIKA NESLAGANJA

Obalna straža između MUP-a i MORH-a

Po prijedlogu projekta obalne straže što su ga napravili MUP i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, Hrvatska obalna straža bila bi samostalna institucija koja će objediniti financije i ljudstvo lučkih kapetanija, pomorske policije i ratne mornarice

Treba li Republici Hrvatskoj obalna straža i u čijoj bi nadležnosti ona trebala biti? Ta su pitanja izazvala nove rasprave u javnosti, osobito otkako je Hrvatski sabor nedavno donio odluku o proglašenju ribarsko-ekološkog pojasa, izbjegavši time proglašenje gospodarskog pojasa koji definira i sam Pomorski zakonik RH iz 1994. godine. Taj zakonik, naime, definira suverena prava koja RH ostvaruje u gospodarskom pojasu radi istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima, proizvodnje energije uporabom mora, morskih struja i vjetrova.
Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin oštro je reagirao na izjave zapovjednika Hrvatske ratne mornarice kontraadmirala Zdravka Karduma prema kojima "krovna organizacija za zaštitu interesa RH na moru treba biti HRM". Kardum je, naime, još u intervjuu našem listu, u prigodi Dana HRM-a, ustvrdio kako "HRM u miru može obavljati i poslove obalne straže", smatrajući da je obalna straža jedan od oblika organiziranja za zaštitu državnih interesa na moru. On je, potom, u vojnom magazinu HV-a podsjetio na četiri opće poznata modela organiziranja obalne straže, počevši od američkog modela, koji je većini zemalja, zbog novca, nedostižan uzor, preko britanskog modela, do modela u sklopu ratne mornarice, i četvrtog modela u kojemu ratna mornarica u miru obavlja zadaće obalne straže.
Kardum danas ne želi ponovno govoriti o obalnoj straži dok ne dobije zeleno svjetlo iz MORH-a, no u intervjuu našem listu je jasno rekao kako postoje dvije glavne zadaće HRM-a. Prva je zaštita nacionalnih interesa, gdje bi HRM, uz ostalo, mogao prihvatiti i zadaće obalne straže. To više što je u zapadnom svijetu ratna mornarica više od grane oružanih snaga, jer u svom izvršnom dijelu ona radi i zadaće u nadležnosti drugih ministarstava, kao što su nadzor prometa, ekologija, traganje i spašavanje i drugo, rekao je tada Kardum, tvrdeći da je najveći broj upravo takvih rješenja znak da je HRM u miru i - obalna straža.
U međuvremenu je objavljen prijedlog projekta obalne straže što su ga napravili MUP i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, prema kojemu bi Hrvatska obalna straža bila samostalna institucija koja će objediniti financije i ljudstvo lučkih kapetanija, pomorske policije i ratne mornarice. Prema tom bi prijedlogu zapovjednik obalne straže RH bio nadležan zapovjedniku HRM-a, što je Kardumu neprihvatljivo, jer bi, prema njegovu stavu, "iz sustava Oružanih snaga RH bila izuzeta jedna grana (HRM), i na taj način razvlašten načelnik Glavnog stožera, ministar obrane RH i predsjednik RH. Ovako nešto je nezabilježeno u svjetskoj praksi", ustvrdio je Kardum.
On je predložio kompromis u podjeli nadležnosti, prema kojemu bi "obalna straža svoje zadaće obavljala u unutarnjim vodama, i načelno, ne više od tri milje u dubini teritorijalnog mora - od osnovne crte prema granici na moru - i bila bi koordinirana i obavještajnim podacima pothranjivana od Ratne mornarice. HRM bi obvezno trebao pokrivati teritorijalno more i gospodarski pojas, a u oba dijela jedinstvenog prostora hrvatskog mora podrazumijevaju se suradnja i pomoć u svakom pogledu", zaključuje Kardum.
Ne dijeleći Kardumov stav, ministar Lučin tvrdi kako postoji jasno razgraničenje vojnih poslova i ovlasti od nadzora nad granicom do sigurne plovidbe. Obalna je straža, prema Lučinu, prijeko potrebna, osobito otkako smo proglasili ekološko-ribarski pojas, jer se time povećava morska površina koju treba nadzirati.
Iako javnih prepucavanja između vojske i policije nije bilo o mogućoj ulozi obalne straže, spornim se čini pitanje tko će komu zapovijedati, tko će komu biti nadležan. Međunarodni stručnjak za pomorsko pravo dr. Branimir Lukšić ne arbitrira između vojske, policije i civilnih službi, ali tvrdi kako "obalna straža nikako ne bi smjela biti u vojnoj nadležnosti. U Hrvatskoj obalna straža ne bi smjela biti organizacijski u sklopu ratne mornarice, niti u sklopu pomorske policije, a niti lučke kapetanije. Obalna straža postoji zbog svrhe da obavlja dužnosti koje nemaju veze s ratom, nego su uvijek vezane uz funkcije mira", kategoričan je dr. Lukšić.
Kao bitne zadatke obalne straže Lukšić navodi "sigurnost na moru, kontrolu pridržavanja pomorsko-pravnih propisa, zaštitu prirodnih resursa, te prohodnost i pokretljivost po morskim putovima. Kad je riječ o sigurnost na moru, obalna straža bi morala obavljati potragu i spašavanje osoba čiji je život ugrožen na moru, što je npr. jedan od zadataka obalne straže u Irskoj. Kontrola pridržavanja pomorskopravnih propisa znači zaštitu hrvatskih morskih granica od bilo kojeg protupravnog ulaska droge, stranaca, krijumčarene robe, zaštitu od protuzakonitog ribarenja, nadzor nad pridržavanjem ostalih pomorskopravnih propisa, te propisa u svezi s carinom, pojašnjava dr. Lukšić.
Zaštita prirodnih resursa znači sprječavanje ili otklanjanje štete za pomorski okoliš i štete glede smanjenja vrijednosti prirodnih resursa koja je vezana uz pomorski prijevoz, ribarenje i rekreacijsku plovidbu. Pokretljivost, odnosno mobilnost na moru znači reguliranje pomorskog prometa da ne dođe do zastoja na plovnim putovima, ali i upozorenje na potonule predmete i podrtine koje ometaju plovidbu ili narušavaju prirodni okoliš. U tom smislu treba obalnoj straži omogućiti da kontrolira pomorce glede njihovih kvalifikacija - imaju li potrebne isprave za svoju službu i glede testa uzoraka krvi na alkohol i druge opojne tvari, kaže dr. Lukšić.
Definirajući pravni status obalne straže, on drži da je to služba koja se nalazi negdje između ratne mornarice i ustavnopravne službe lučke kapetanije. U nekim je državama, npr. SAD-u, pokraj kopnene vojske, ratne mornarice, ratnog zrakoplovstva i pomorskodesantnog roda, obalna straža peti rod oružanih snaga kada se za to ukaže potreba ili kad to odobri Kongres ili predsjednik države. Zbog toga obalna straža u tim državama spada u sklop ministarstva pomorstva dok obavlja dužnost u miru, a za vrijeme rata potpada pod ministarstvo obrane kao dio ratne mornarice, pojašnjava dr. Lukšić.
U nas, prema Lukšićevu mišljenju, "obalna bi straža mogla imati posebnu upravu eventualno u okviru Ministarstva unutarnjih poslova i njezina intervencija ne bi smjela imati nikakve vojne konotacije. Obalna straža bi imala brodove, zrakoplove i helikoptere za brzu intervenciju, ali ne posuđene, nego svoje vlastite", zaključuje dr. Lukšić.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.