Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
četvrtak, 23.10.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  reflektor
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

ZAŠTO JE ZAPOSTAVLJENA NAJKRAĆA
ŽELJEZNIČKA VEZA JADRANA I UNUTRAŠNJOSTI

Kamionski balvani na Unskoj pruzi

Do sporog uvođenja prometa Unskom prugom došlo je zbog interesa privatnih prijevoznika — vlasnika golemog kamionskog parka koji prevoze robe uz mnogo veće cijene od onih koji nudi željeznički promet. Kamionski lobi značajno utječe na to da se ovaj željeznički pravac ne stavi u potpunu i korisnu funkciju

BIHAĆ - Unskom prugom od Zagreba i drugih gradova iz Hrvatske ponovno nakon 13 godina stanke, tutnje teretni vlakovi kroz Bihać, Knin i dalje prema Splitu, Šibeniku i Zadru, ali i iz ovih gradova prema unutrašnjosti susjedne republike. Uspostavljanje željezničkog prometa Unskom prugom obradovalo je stanovnika ovog dijela BiH. Svakodnevno šest teretnih kompozicija prolazi kroz Bihać najkraćom vezom iz luka srednjeg Jadrana do kontinentalnog dijela Hrvatske.
— Željeznički promet je obnovljen 15. rujna ove godine, nakon dogovora Bosansko-hercegovačkih i Hrvatskih željeznica, a ugovorom je precizirano da će trajati do kraja ove godine uz mogućnost da se produži i u 2004. — rekao je Fadil Pašić, direktor direkcije Željeznica u Bihaću. Dogovor je o korištenju unske pruge postignut od trenutka početka rekonstrukcije željezničkog pravca od Zagreba preko Like do Splita.
Za sve teretne vlakove uspostavljen je i zajednički carinski punkt u Martin Brodu sa carinicima iz Hrvatske i BiH tako da se promet odvija bez većih zastoja u oba smjera. Doduše, početak nešto intenzivnijeg željezničkog prometa Unskom prugom s dizel-vučom mogao je, nema sumnje, biti uspostavljen mnogo prije.
Trenutačno Unskom prugom, zbog rekonstrukcije ličkog smjera, tutnje kompozicije s teretom, ali ne i one putničkeOdmah nakon rata, dok su još bili razrušeni mostovi i vijadukti te uništeni dijelovi pruge, zahvaljujući pomoći njemačkog GTC-a — humanitarne organizacije - obnovljena su dva mosta na Uni i vijadukt između Kulen Vakufa i Martin Broda. Cijelom dužinom pruge izvršeno je i potpuno deminiranje.
Uveden je i djelomični lokalni putnički promet od Bihaća do Bosanske Krupe i Otoke, a prije dvije godine krenuli su povremeno i teretni vlakovi prema nekim dijelovima Hrvatske i BiH s rudom, gipsom i drvoprerađivačkim proizvodima. Bile su to povremene kompozicije bez ustaljenog voznog reda. Računalo se da će već u proljeće 2002. godine ovom najkraćom željezničkom vezom od Zagreba do Splita krenuti, uz teretne, i putnički vlakovi.
To je nagoviješteno prolaskom svečanog vlaka od Zagreba preko Bihaća i Knina do Splita u kojem su bili visoki dužnosnici ne samo željeznice dviju susjednih država nego i predstavnici vlasti. Bilo je 26. siječnja 2001. godine. Do duže stanke došlo je jer su trebale navodno nove investicije da se obnove zaštitne brklje na cestovnim prijelazima i dežurne postaje kako bi se osiguralo sigurno odvijanje željezničkog prometa.
Treba, međutim, podsjetiti da je Unska pruga bila jedna od najfrekventnijih u bivšoj državi. Dnevno je prometovalo 80 putničkih express i teretnih vlakova prema Splitu, ali i iz ovog grada prema unutrašnjosti Hrvatske i zemljama srednje Europe.
Prošlo je dosta godina od završetka ratka, sporo su reagirale kako BiH tako i Hrvatska da se iskoristi ovaj željeznički pravac koji povezuje najkraćim putem luke srednjeg Jadrana.
Činjenica je, kako mnogi ističu, da je do sporog uvođenja prometa Unskom prugom došlo zbog interesa privatnih prijevoznika — vlasnika golemog kamionskog parka koji služi za prijevoz raznih roba uz mnogo veće cijene od onih koji nudi željeznički promet. Upućeni tvrde da privatni prijevoznički lobiji značajno utječu na to da se ovaj željeznički pravac ne stavi u potpunu i korisnu funkciju. U gubitku su, nema sumnje, kako bosanskohercegovačke tako i hrvatske željeznice. Možda će početak nešto življeg teretnog i lokalnog putničkog prometa ubrzati da se osiguraju i sredstva i u potpunosti osposobi ovaj željeznički pravac koji je od koristi i za Hrvatsku i za BiH. Zašto je zapostavljena Unska pruga, odgovor bi trebali dati odgovarajući državni organi u BiH i Hrvatskoj.

piše Muhamed MULIĆ
 
Još u rubrici:
 


"DJELOMIČAN" DAN ŽALOSTI U FEDERACIJI BIH
U Uskoplju sve redovno
- Gornji Vakuf neradno


MOSTAR DVADESET PET NAČELNIKA
PRIHVATILO EKONOMSKI MEMORANDUM RAZVOJA REGIJA
Regionalnom razvoju
pomaže Europska unija


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3