strana 1 od 4

RAZGOVOR EMIL ROBERT TANAY, PROFESOR LIKOVNE AKADEMIJE I POTPREDSJEDNIK SVJETSKE ORGANIZACIJE "IN SEA"

U škole vratiti sat likovnog odgoja

Likovni odgoj i obrazovanje je od primarne važnosti za pravilan razvoj djece, učenika i predškolske djece. Likovno izražavanje nije samo likovni odgoj i ne odgaja buduće umjetnike, već ima zadaću razvoja vizualne percepcije, estetskog odgoja i edukacije, bez kojega nema cjelovite ličnosti. On razvija sve kanale kreativnosti kao stava koji je nužan suvremenom čovjeku

Emil Robert Tanay, redoviti je profesor Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, potpredsjednik svjetske organizacije za odgoj putem umjetnosti (In SEA), uz ostalo dobitnik značajnoga međunarodnog priznanja Ziegfeldove nagrade, za zasluge u obrazovanju s aspekta likovnog. Ovaj profesor metodike i autor dvaju relevantnih priručnika Valovi boja za razrednu i predmetnu nastavu, ime je od uvažavanja po pitanju problematike likovnog odgoja i obrazovanja djece.
Kako se poštujući dječje slobode, educira djecu?
- Držim kako je osnovno pitanje pri tome kako osigurati nesputani razvoj dječje mašte, a da ne naškodimo dječjem likovnom izrazu, a pri tome dati na značenju razvojnoj komponenti na način da ne opterećujemo djecu određenim zakonitostima likovne jezičnosti, nego da im tijekom kreativne igre osiguramo usvajanje i pronalaženje, te nadasve otkrivanje vizualnih elemenata i njihovih međuodnosa.

Poduka s bojankama

Jesu li likovni pedagozi jedinstveni u teorijama kad je riječ o edukaciji djece?
- Ima dakako različitih stavova, pa i onih koji smatraju da je dominantno umjetničko djelo i da je upoznavanje vizualnog jezika moguće isključivo s reprodukcijama umjetničkog djela kao jedinim izvorom vizualnih informacija. Sve je opovrgnuto istraživanjima iz 80-ih godina kada je američki psiholog Howard Gardner ustanovio kako spoznaja kod vizualno-prostornih zadataka stoji iza iskustava likovne prakse, a ne ispred. Druga grupa stručnjaka, pak, drži kako djecu treba posve pustiti neka sama crtaju kada to žele i koliko žele, budući da crtež služi isključivo rekreaciji. Takav stav smatramo pogrešnim jer djeca prema tome ne bi trebala ići u osnovnu školu, niti u vrtiće, već bi ih trebalo prepustiti samima sebi, ne treba ih učiti ni čitati, već pustiti da, one koje to zanima, sami nauče. Treća grupa je uvjerenja kako djecu treba vrlo strogo voditi, podučavati na temelju određenih shema i pravila, tako da uče po određenim zakonitostima, popunjavajući na neki način već nacrtane i zacrtane obrasce posredstvom stripova ili dječjih bojanki, što dakako u potpunosti guši stvaralačke mogućnosti najmlađih. Moja grupa pak misli kako je sloboda izražavanja autonomna za svako dijete s obzirom na stupanj njegovih spoznajnih osjetilnih mogućnosti, ali jednako tako i kreativnih, koliko i upoznavanje likovnih umjetničkih djela.
Koliko je važna dob djeteta u likovnoj edukaciji?
- Dok mlađu djecu u intuitivno-simboličkoj fazi razvoja treba prepustiti najrazličitijim utjecajima okoline i stvaralačkoj igri sa što različitijim likovno-tehničkim sredstvima izražavanja, dotle joj nakon dolaska u školu treba, pak, omogućiti različitost i svjesnost, nakon otkrivanja likovnih elemenata. Dakle, svojevrsno "slijeđenje", iščitavanje koje obogaćuje uživljavanje te omogućava preznačavanje simbola i ideja koje su susreli tijekom igre. Učenicima-adolescentima koji vide i uočavaju posebnu dinamiku i dubinu prostora treba sugerirati elemente na temelju određenih znanstvenih spoznaja kao što su različite perspektive, zakonitosti kontrasta, boja i sintakse, kompozicije u designu ...
Može li dječja umjetnost biti inspiracija odraslim slikarima?

Djeca - umjetnici

- Dječja umjetnost svojom neposrednošću, na određeni način originalnošću služila je, a služi i danas, kao izvor primarnih informacija čitavom nizu umjetnika. Od Piccasa, pa sve do suvremenijih slikara koristi se dječja igra i ta neposrednost dječjih vizualnih metafora u stvaralaštvu. Dječja umjetnost, posebice crtež i prostorno oblikovanje, bitni su za razvoj umjetnosti pa smatramo da je likovni odgoj i obrazovanje ključni predmet podjedanako važan koliko i materinji jezik ili književnost, i to ne samo eurocentrična nego i svjetska. Zato s razlogom Udruga hrvatskih učitelja likovne izobrazbe kao dio svjetske organizacije za odgoj putem umjetnosti (In SEA) traži da se likovni odgoj i obrazovanje u sustavu umjetnosti smatra ključnim predmetom u svim školama svijeta.
Likovnost se koristi kao trerapija u radu s djecom s poremećajima u razvoju ili ponašanju...
- U vrijeme rata u Hrvatskoj i BiH crtež i uopće likovno izražavanje djece pokazalo se neobično korisnim u prevladavanju posttraumatskih stresnih poteškoća kao posljedica psihičkih trauma. Dakako, dominantnu ulogu ovdje ima crtež koji omogućava djeci da im se otvore kanali kojima kreativnost nadvladava potisnutost osjećaja i olakšava put spoznajama da dođu na vidjelo. Terapija se sastoji u suradnji likovnih terapeuta koji, istini za volju, nedostaju u organiziranoj prevenciji neprilagođenog ponašanja djece, kao i djece s teškoćama, a koja su uvrštena u redovno osmoškolsko obrazovanje. Pri tome naglašavam karakter i važnost koju bi rad likovnih terapeuta školovanih i pripremljenih za ovaj pionirski rad na našim prostorima imao u suradnji sa psihološko-pedagoškom službom, odnosno s prevencijom. Već nekoliko godina učitelji likovne kulture u osnovim školama Zagreba rade s djecom koja su prepuštena ulici i nastoje ih likovnom aktivnošću ili aktivnostima otrgnuti pogubnom djelovanju ulice.

Prioritet: dva sata

Mislite li da je likovno obrazovanje u školama dovoljno zastupljeno?
- Smatramo da bi bezuvjetno trebalo vratiti još jedan sat nastave likovnog odgoja i obrazovanja od 1. do 8. razreda. To se smatra primarnom zadaćom ukupnog odgoja i obazovanja. Zato što je likovni odgoj i obrazovanje od primarne važnosti za pravilan razvoj djece, učenika i predškolske djece. Likovno izražavanje nije samo likovni odgoj i ne odgaja buduće umjetnike, već ima zadaću razvoja vizualne percepcije, esteskog odgoja i edukacije, bez kojega držimo kako nema cjelovite ličnosti. Jednako tako ono razvija sve kanale kreativnosti kao stava koji je nužan suvremenom čovjeku, a da pritom ono nije jedino koje taj stav razvija. Međutim, plastično opažanje i spoznavanje isključivo su u domeni vizualnog odgoja i obrazovanja, a to je već jak argument.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.