Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Grafička djelatnost Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 8.9.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
stella
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

STARTAO ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA

Cijena mora biti na svakom proizvodu

Nije dovoljno izvjesiti cijenu iznad ili ispod police, već ona mora biti istaknuta na svakom artiklu. Obvezna je i deklaracija na hrvatskom jeziku, s podacima o proizvođaču, dobavljaču i roku uporabe

Piše Božica BABIĆ

Hrvatska ovoga ponedjeljka konačno staje uz bok zemalja koje stanje na tržištu reguliraju i Zakonom o zaštiti potrošača. Iako je usvojen uz jednogodišnje kašnjenje, u odnosu na obvezu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU-u, zakon je i prije nego mu je ovog 8. rujna počela primjena izazvao proturječje među resornim adresama. Kako je krenulo, valja pretpostaviti da će proteći mjeseci dok se i potrošači i trgovci valjano ne educiraju o pravima, ali i obvezama koje pred njih postavlja novi zakon.
Smiju li trgovci naplaćivati vrećice sa svojim imenom, presudit će nezavisni regulator, koji još nije imenovanZa sada se, što u nas i nije neobično, najspornijim pokazao možda najbanalniji detalj. Riječ je o članku 15. u kojem stoji: "Ambalaža u obliku vrećica i torbi koje imaju logotip i/ili naziv proizvođača ili trgovca, smatra se promidžbenim sredstvom. Takvu ambalažu trgovac ne smije naplatiti." U Cehu trgovaca tvrde kako proizvod uglavnom ima svoju ambalažu pa se vrećice ili torbe ne mogu smatrati ambalažom. Vječiti rivali, dvije nacionalne udruge za zaštitu potrošača, u ovom su slučaju suglasne: reklamne vrećice i torbe kupci ne trebaju trgovcima dodatno plaćati.
Budući da još nije imenovan nezavisni regulator koji presuđuje u sporovima, nastavit će se šaroliko ponašanje trgovaca. Kerum, primjerice, ne naplaćuje vrećice, Mercator jednu vrstu, a drugu ne, a kod ostalih plaćanje je uglavnom obvezno. Prema podacima koje nitko od trgovaca ne želi potvrditi, ali ih i ne osporava, Konzum godišnje od prodaje vrećica utrži oko tri milijuna kuna, Getro dva, a talijanski Ipercoop u samo dva hipermarketa u metropoli, oko milijun kuna.
Unatoč nedostacima, zakon ipak prvi put u povijesti domaćeg tržišta potrošačima jamči zaštitu posebno značajnu prema samovolji kompanija koje drže poziciju monopola u sektoru javnih usluga. Tako za svaku uslugu skuplju od 500 kuna isporučitelj mora dati ne samo račun nego i radni nalog s opisom obavljenih radova i utrošenog materijala. Proizvode kojima istječe rok valjanosti ili imaju grešku druge naravi, trgovac mora posebno izdvojiti i kupce vidno upozoriti na manjkavosti. Izdavanje računa ili očitovanje mjernih instrumenata (potrošnja struje ili plina) ne smije se posebno naplaćivati, neki su detalji novog zakona.
Deklaracija je obvezna uz svaki proizvod, s točnim podacima o proizvođaču, dobavljaču te rokom uporabe, i to na hrvatskom jeziku. Na svakom pojedinom artiklu od sada mora biti istaknuta cijena. Nije dovoljno izvjesiti je iznad ili ispod police.
Trgovac koji prigodom ponude proizvoda ili usluge kupcu obećava dobitak u obliku nagrade ili daje slične izjave te ga dovede u zabludu da je dobitnik, morat će dati nagradu bez odgađanja makar kupac ne kupi ništa, stoji također u zakonu.
Zakonodavac je u dijelu sankcija, čini se, ozbiljno shvatio situaciju i utvrdio dosta drastične kazne. Ne zamijeni li trgovac na zahtjev kupca proizvod koji ima nedostatak ili odbije vratiti novac, suočen je s kaznom od 3000 do 50.000 kuna. Isti je raspon kazne namijenjen i u slučaju odbijanja potpisivanja ugovora o prodaji proizvoda ili usluge, odnosno ako bez opravdanih razloga prodavatelj potpisani ugovor ne ispuni u ugovorenom vremenu.
Prodavatelji roba i usluga imali su pripremni rok od dva mjeseca u kojemu su, među ostalim, morali osnovati i mješovita povjerenstva od svojih zaposlenika i predstavnika udruga za zaštitu potrošača, koja će rješavati eventualne reklamacije i sporove.
Na prste jedne ruke daju se izbrojiti tvrtke koje su odradile tu zadaću pa se pretpostavlja da će trebati vremena dok praksa uhvati korak sa zakonom. Koliko će to trajati i kakvi će biti efekti, najviše ovisi, naravno, o ustrajnosti potrošača.

   

Besplatno zaprječavanje poziva

Ugovor o korištenju usluga priključka i/ili pristupa javnoj telekomunikacijskoj mreži, davatelj usluga mora s potrošačem sklopiti u pisanom obliku gdje će, među ostalim, biti utvrđen i način rješavanja eventualnih sporova.
Prodavatelj mora potrošaču na njegov zahtjev omogućiti i besplatno zaprječavanje određenih vrsta odlaznih poziva, odnosno poziva na određene vrste brojeva. Radi izbjegavanja sporova, prodavatelj javnih govornih usluga mora potrošaču omogućiti nadzor i kontrolu troškova u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži (čl. 22-27).

Nedostaju sredstva

Zakon o zaštiti potrošača krenuo je u primjenu, a u državnom proračunu nema pozicije s kunama rezerviranim ni za tu svrhu ni za Nacionalni program zaštite potrošača, koji tek treba izraditi. Valja očekivati da će najavljeno "fino restrukturiranje proračuna" u Banskim dvorima iskoristiti i za ispravak ovoga propusta. Već dvije godine na čekanju je donacija Europske komisije, koja je za edukaciju državne administracije i savjetodavnih tijela dala 1,2 milijuna eura, uz obvezu da i Vlada RH iz proračuna izdvoji toliko.

 
Još u rubrici:
 


RASPOLAGANJE DRŽAVNIM POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTIMA
Na prodaju 178 tisuća hektara


ANALITIČARI RBA-E O ZAJMOVIMA
Građanima 17,7 posto više kredita,
tvrtkama 1,4 posto


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3