strana 1 od 2

ZA ONE TVRTKE KOJE NEPREKIDNO 60 DANA IMAJU OBVEZE
PO JAVNIM DAVANJIMA

Poreznici pokreću val stečajeva

Samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji sprema se 8500 stečajnih postupaka, a u cijeloj Hrvatskoj bi ih moglo biti oko 50 tisuća

Val stečajeva mogao bi nas uskoro zapljusnuti: samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji sprema ih se 8500, a u cijeloj Hrvatskoj bi ih moglo biti oko 50.000. Dalmaciju je, primjerice, u protekle četiri godine, u razdoblju od 1999. do konca 2002. godine, pogodilo 6428 stečajeva, od čega ih je riješeno 6026. Ovaj najnoviji val bi trebala pokrenuti Porezna uprava temeljem članka 41. zakona o platnom prometu koji joj to omogućava ako poslovni subjekt neprekidno tijekom 60 dana na računu ima evidentirane nenamirene obveze po javnim davanjima.
Kako doznajemo, poreznici još nisu povukli taj potez koji upućeni tempiraju za jesen, jer čekaju izmjene zakona o stečaju koje će im omogućiti da pokrenu stečajni postupak bez plaćanja sudskih pristojbi koje bi im samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji pojele oko 80 milijuna kuna.
Godina kada je Trgovački sud u Splitu bio doslovce zapljusnut stečajnim predmetima bila je pretprošla, kada je po službenoj dužnosti pokrenuo 5765 stečajeva. Taj je sud za kompletnu Dalmaciju, odnosno četiri njezine županije, bio nadležan do sredine prošle godine, kada su počeli raditi zadarski i šibenski sudovi, a od ove godine stečajeve se može pokrenuti i u Dubrovniku.
Rekordna, crna pretprošla godina, nije samo zadesila Dalmaciju nego i cijelu Hrvatsku zbog promjena stečajnog zakona temeljem kojih su deseci tisuća poduzeća, s dugim "stažem" blokiranih računa, uglavnom bez zaposlenih ili s jednim zaposlenim i imovinom tipa fikus i telefon, otišla u stečaj. Tadašnji je Zavod za platni promet izlistao sva poduzeća s blokiranim računima tijekom tri mjeseca na kojima nije bilo ni jedne lipe isplata i po tim su listama trgovački sudovi pokretali stečajeve po službenoj dužnosti. Te je godine koja bi se mogla nazvati godinom u kojoj je stečajna metla pomela takozvane fikus tvrtke, splitski sud od 5765 takvih stečajeva riješio njih 4552.
Tijekom 1999. godine Trgovački sud u Splitu imao je 83 stečajna postupka prenesena iz godine prije, primio je 195 novih, a 125 ih je riješio. Dvijetisućite je sud primio 251 predmet te je riješio njih 157. Lani je splitski Trgovački sud primio 134 nova stečajna predmeta, a riješio ih je ukupno 1192 - novih i starih. Od mase stečajeva po službenoj dužnosti, posljednjeg lanjskog dana ostalo ih je 441, te 185 "klasičnih" stečajeva. U drugo su polugodište suci Trgovačkog suda u Splitu ušli s 224 stečaja, od čega ih je 88 po službenoj dužnosti.
S obzirom na iskustvo s masom stečajeva, splitskom Trgovačkom sudu ni mogući novi val ne bi trebao prijeći preko ušiju. Pitanje je koliko se isto tvrditi može za stečajne upravitelje: u Splitsko-dalmatinskoj županiji ih je samo 31, a u cijeloj ih je Hrvatskoj - 350. Bez obzira na to kako suci bili vješti, problem bi im mogle biti dvije zakonske odredbe koje se tiču obrtnika: prema Zakonu o obrtu oni jamče imovinom unesenom u obrt, no prema Općem poreznom zakonu, obrtnici vjerovnicima za obveze odgovaraju svojom kompletnom imovinom, pa upućeni vele da se obrtnici, vrlo nelogično, tretiraju "masnije" nego društva s ograničenom odgovornošću.
Premda se priča sa stečajevima u Hrvatskoj, pa i Dalmaciji, mijenjala s godinama, pa su jedno vrijeme bili babaroga koja guta sve od reda, drugi put su bili čarobni štapić koji će riješiti sve probleme, a radnici će živjeti sretno i zadovoljno, čini se da nijedno njezino takvo lice nije ono pravo. I njihovi zagovornici i njihovi ljuti protivnici baš i nisu najsigurniji gdje je istina.
Riječ stečaj nikom nije draga, a osobito je mučna kada se nekom poduzeću prelomi preko leđa kad više nema imovine. Upućeni će reći kako je golem problem to što poduzeća najčešće idu u stečaj kad je prekasno, na imovini im sjedi fiducijalno vlasništvo, krediti su otišli za isplatu plaća, a radnicima se čini da će ipak od svega dobiti nešto jer svaki dan dolaze u poduzeće i gledaju u neku imovinu. Samo što te nekretnine i strojevi često više nisu - imovina poduzeća. A u tim situacijama, od preustroja ima malo i nimalo vajde, tvrde znalci stečajnih (ne)prilika.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.