SINJ: DANI ALKE I VELE GOSPE 2003.
Za početak Ljerka Pleština
SINJ — U sklopu Dana Alke i Velike Gospe u Sinju će se prirediti četiri izložbe
slika u Galeriji Galiotović. Prva već ovoga petka akademske slikarice Ljerke Pleštine,
a od utorka i akademskog slikara Borisa Bartulovića. Paula Prišlin izlagat će od 29.
srpnja, a akademski slikar Igor Modrić od 12. kolovoza.
Sinjani će u svome gradu moći vidjeti i tri kazališne predstave — prvu 26. srpnja od
sinjskog Pučkog kazališta Groznica subotnje večeri, koja će se odigrati u Alkarskim
dvorima. U istom ambijentu 6. kolovoza kazališna družina Histrioni predstavit će se s
Romeom i Julijom, a Kazalište Rungatino 12. kolovoza s komadom Antigona u New Yorku.
U Danima Alke i Velike Gospe predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić 7. kolovoza održat
će predavanje u hotelu Alkar pod naslovom Identitet hrvatskog naroda. Tu će se 2.
kolovoza predstaviti književnik i novinar Božo Šimleša knjigom Nizbrdo do vrha, a 11.
kolovoza dr. Petra Vučić također knjigom Hrvatski duh Alke.
U glazbenom dijelu programa bilježimo koncerte Lidije Horvat-Dunjko i Ljerke Očić 25.
srpnja u crkvi Gospe Sinjske. Tu će se 31. srpnja predstaviti i Zagrebački kvartet, a 4.
kolovoza Marija Župić s gostima. Klapa Sinj i njeni gosti 30. srpnja održat će koncert
dalmatinskih glazbenih napjeva u Alkarskim dvorima.
M. BLAJIĆ
ZLATKO BOUREK IZLAŽE U GALERIJI ČIMIĆ
’Rvat, bećar, vječni Žid
DUBROVNIK — U Galeriji Čimić, jednoj od najreprezentativnijih dubrovačkih izložbenih
prostora, otvorena je izložba slika svestranog umjetnika, slikara Zlatka Boureka.
Ovom prigodom umjetnik se predstavio sa 46 slika različitih
formata i motiva rađenih u odavno prepoznatljivom Bourekovu slikarskom rukopisu.
Izložbu je otvorio povjesničar umjetnosti Igor Zidić koji je i autor eseja ’Rvat, bećar,
vječni Žid, koji je tiskan u katalogu izložbe. Zidić, među ostalim, zapisuje:
— Složeni svijet Bourekove umjetnosti (čitaj: Bourekovih umjetnosti) što je, onkraj
njegove sklonosti humoru i grotesci, često ispunjena (pritajeno) ozbiljnim sadržajima,
čak i mračnim, nasilničkim, kanibalsko-erotskim i bakanalijskim, raspusnim, krvožednim
aluzijama, razvio se na margini događaja povijesti koja filigranski marljivo bilježi
sve, pa i najkratkotrajnije mijene, svaku, pa i najbeznačajniju novinu, svaku estetsku i
metiersku "revoluciju", a ustrajno zaboravlja vječnu narav mesoždera, što
radi u svim pravcima: kako gastronomskom, tako i onom erotskom, erotomanskom. U oba će
primjera to potrkijepiti atributima noža, sablje, luka i strijele, drljače i propelera
kojih se simbolske funkcije dadu lako očitati.
Izložba slika Zlatka Boureka bit će otvorena do 26. srpnja.
M. JERINIĆ
|