ŠTO O AKTUALNIM PRIVATIZACIJSKIM TENZIJAMA KAŽU UGLEDNI
EKONOMISTI
Privatizacija izdiše u klinču politike
MARTINA DALIĆ: U klinču politike ciljevi privatizacije pali su u drugi plan -
ŽELJKO LOVRINČEVIĆ: Incestuozna veza politike i ekonomije pogubna je za gospodarstvo -
BRANIMIR LOKIN: Sadašnjim konceptom privatizacije sami sebi jamu kopamo
Operativni plan privatizacije, prihvaćen od Vlade u studenom prošle godine, imao je
precizan rokovnik prodaje ostatka državnog portfelja ukupne vrijednosti oko 23 milijarde
kuna. Iako je od vladajućih podržan jednoglasno, taj je inventurni popis u minulih osam
mjeseci postao najveći kamen smutnje u odnosima aktualne koalicije, posebno na relaciji
SDP-HSS. Upravo je taj dvojac razdoblje od prosinca na ovamo potpuno potrošio: počelo je
skandalom oko Sunčanog Hvara, kulminiralo na PIK-ovima, dok trenutačno zapinje na
Vodičanki. Je li privatizacija u Hrvata, voljom politike, doista otišla stranputicom?
Prema ocjeni uglednog ekonomista Branimira Lokina, aktualni koncept privatizacije u RH
dospio je na tako niske grane da su temeljni društveni ciljevi, gospodarski rast i
zapošljavanje, apsolutno izgubljeni u poplavi raznih fuzija i akvizicija. Nema stvaranja
novih vrijednosti. Najakutniji problem u Hrvatskoj danas je nedvojbeno golema
nezaposlenost, ističe Lokin i dodaje kako se, na žalost, ne vidi kada bi i na koji
način taj problem mogao biti učinkovito riješen.
Put u krizu
- Sadašnji koncept privatizacije uvijek za posljedicu
ima novu nezaposlenost. Ljudi završavaju na ulici, na teret su državi i ukupnom
gospodarsko-socijalnom sustavu. Najkraće, sami sebi jamu kopamo - upozorava Lokin.
Zalaže se za privremeno stopiranje privatizacije i paralelno institucionaliziranje
skupine jakih stručnjaka koji će izraditi idejne i analitičke osnove za potpuno novi
koncept privatizacije. On mora biti više socijalno osjetljiv, a povećavanje zaposlenosti
najbolja je kategorija za postizanje socijalne osjetljivosti - smatra Lokin.
Iz svega što se posljednjih mjeseci događa u RH evidentno je da se privatizacija našla
u snažnom klinču politike, ocjena je Martine Dalić, glavne ekonomistice Privredne banke
Zagreb. Doista je očevidno da se radi o jakoj dominaciji politike dok se sam sadržaj i
proces privatizacije izgubio, pao je u drugi plan, nastavlja Dalić. Proces privatizacije
morao bi, u načelu, za rezultat imati niz pozitivnih mjera na ekonomiju zemlje, podsjeća
Dalić i dodaje kako se kod nas taj proces, na žalost, još uvijek ne može odvijati
izdvojeno iz okruženja političkog utjecaja. Ona ističe da teret zaključne odluke -
zaustaviti privatizaciju do sljedećih parlamentarnih izbora ili ne - ipak mora donijeti
Vlada kao najodgovornija za dobre i loše posljedice.
Jedino što je aktualna vlast od svojih predizbornih obećanja ispunila u tri godine
mandata jest objedinjavanje svih državnih portfelja pod kontrolu Hrvatskog fonda za
privatizaciju, kaže Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta. Po njegovoj ocjeni,
vladajući su vrlo malo privatizirali, gotovo ništa i to je jedan od segmenata gdje
koalicija nije odradila posao koji je jamčila. Lovrinčević skreće pozornost i na
animozitet javnosti stečen prema privatizaciji još u razdoblju prethodne vlasti, koji
dio sadašnje koalicije pokušava okrenuti u svoju korist.
Jeftini populizam
- Zato se i pojavljuju čiste populističke ideje "zaustavimo privatizaciju,
rasprodaju nacionalnih dobara", a paralelno se ne nudi nikakva alternativa. Upravo tu
leži potencijalna opasnost, a radi se o još uvijek snažnoj incestuoznoj vezi politike i
ekonomije. Što se više tvrtki zadrži u državnom statusu, lakše je s njima
manipulirati preko stranačkih struktura - kaže Lovrinčević i ponavlja: -Ne može se
razgovarati o promašenoj privatizaciji budući je provedena u zanemarivo malom broju
tvrtki.
Lovrinčević podupire nastavak privatizacije i to užurbanim tempom, bez iznimki. Ne
skriva da političarima, koji traže stopiranje rasprodaje nacionalnog bogatstva zamjera
destruktivno koketiranje s javnosti. Zalaže se i za jačanje stručnih službi HFP-a koje
treba dobro platiti. Opominje kako je propuštena prilika da se u državi ojačaju
stručne institucije. "Stranačke strukture ovladale su ne samo gospodarskim
segmentom nego i svim ostalim procesima, sve je od početka tako slagano da je u svim
situacijama presudan bio stranački filtar, a to je pogubno. Nije u pitanju je li
pametniji Tomčić ili Račan nego je loše što je cijeli model postavljen krivo. Njih
dvojica jednostavno nemaju tamo što tražiti", zaključuje Lovrinčević.
Božica BABIĆ
"BESPOSLENI" MINISTAR
Željko Lovrinčević se ne libi prozvati i resornoga ministra gospodarstva Ljubu
Jurčića. "Situacija u kojoj ministar javno ilustrira - ne zna što bi uopće radio,
budući se ne usudi ništa napraviti mimo politike - ne samo da je paradoksalna, nego je
nakaradna", izravan je Lovrinčević.
MRŠAVI SKOR
Za tri i pol godine mandata sadašnje vlasti iz portfelja HFP-a prodano je 16 posto
dionica HT-a, dogovorenih još u doba HDZ-a, te po 25 posto dionica PBZ-a i Splitske
banke. Vlasnika su dobile Dubrovačka banka i Riječka banka, a iz turističke branše
jadranski hoteli: Anita, Croatia, Excellsior, Cavtat, Bellevue, Alan, Osmine te turistički
kompleks u Primoštenu i Crvena luka iz Biograda. Put do kupca našli su i zadarska Adria,
AD Plastik, RIS, luke Dubrovnik i Šibenik, marina Murter, Labinprogres, Istravinoexport,
Istraplastika i Vuteks, dok je u posljednjih osam mjeseci potpisan tek ugovor za prodaju
novogradiške tvrtke TANG.