Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Grafička djelatnost Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 7.7.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
stella
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 6

DRUGA VEČER NA PROKURATIVAMA PROŠLA S MALO PLJESKA I S PUNO NEPOZNATIH IMENA, NO PRVI ČOVJEK FESTIVALA SVEJEDNO JE ZADOVOLJAN

I Runjić bi potpisao pjesme
izvedene na Splitu 2003.

Zanimalo nas je bi li jedan od najpoznatijih domaćih lakoglazbenih skladatelja svih vremena pristao neke od ovogodišnjih skladbi potpisati kao autor. — To je već metafizičko pitanje, ali da, zašto ne, mogao bih stajati iza nekoliko pjesama — kazao je Runjić, napominjući kako je jako zadovoljan festivalskim ugođajem

Imali smo po dvije tisuće i dvjesto ljudi na prve dvije večeri, a za nedjeljni finale gledalište smo proširili za četiri dodatna reda. Pa i to je dokaz uspješnog povratka na Prokurative, zar ne? — nudio nam je objašnjenje Zdenko Runjić, tvrdeći da je to "više nego što je Splitski festival imao u posljednjih deset godina".
Opasno zgodna Jelena Rozga priredila je najuzbudljiviju epizodu druge večeri festivalaE, sad, pitanje je mjeri li se kvaliteta priredbe posjetom. Prvom čovjeku Splitskog festivala spočitnuli smo ono što smo spominjali i prijašnjih godina, "upitnu opravdanost broja od 48 izvođača, među kojima velik broj neafirmiranih".
— Pojašnjenje ostaje isto. Kad ne bih na festival uvrstio toliko debitanata, kako bi se mladi uopće pojavljivali na sceni? — stoji Runjić pri svojim razmišljanjima, tvrdeći da je zadovoljan ako svaki festival iznjedri dva nova pjevača ili autora. Na pitanje, pak, koliko će pjesama ostati od tog velikog broja od 48 skladbi, Runjić je odgovorio:
— Ostat će nekoliko pjesama na dulji rok. To je sigurno.
Naravno, Runjić nije želio imenovati pjesme o kojima je riječ, no zanimalo nas je bi li jedan od najpoznatijih domaćih lakoglazbenih skladatelja svih vremena pristao neke od ovogodišnjih skladbi potpisati kao autor.
— To je već metafizičko pitanje, ali da, zašto ne, mogao bih stajati iza nekoliko pjesama — kazao je Runjić, napomenuvši kako je jako zadovoljan festivalskim ugođajem. Tu se ne bismo sasvim složili, a kao argument mogu poslužiti hladne reakcije publike, barem na prve dvije večeri. Razlog? E, tu se vraćamo na onih 48 izvođača i pitanje ima li u Hrvatskoj toliko kvalitetnih autora i pjevača.
Zadovoljstvo posjećenošću festivala — Zdenko Runjić u društvu supruge Vedrane, bliskog suradnika Ive Josipovića te Branka Matutinovića, producenta s HTV-a— Činilo mi se da je publika hladno reagirala u prvom dijelu večeri, pa sam zato tijekom izvođenja svoje pjesme u subotu navečer ušao u gledalište. Nadam se da se organizatori nisu zbog toga naljutili. A što mogu, takav je moj temperament... — rekao nam je Mladen Grdović, dok je Giuliano, koji je u duetu s mladom splitskom pjevačicom Zoranom iste večeri imao najbolju reakciju publike, kazao:
— Ipak mi je draži bazen na Zvončacu. Nekako mi tamo ima više zraka, draži mi je ugođaj uz more, a ako hoćete, tamo mi je bilo lakše parkirati...
Ruku na srce, bilo je sudionika festivala koji su čvrsto bili na strani Prokurativa u usporedbi s održavanjem priredbe na Zvončacu.
— Ja bih na bazen otišao plivati, a na Prokurative pjevati. Po meni je ovo primjereniji prostor za festival, a poštujem i tradiciju Splitskog festivala — govorio je Dado Pastuović iz sastava Newera. Kad smo dometnuli da je ugođaju festivala mogao pridonijeti nastup bivšeg nogometaša Slavena Bilića u Neweri, Pastuović je kratko obrazložio:
— Ma, Slavenu je dosta reflektora i arena, on je svoju slavu doživio na Mundijalu u Francuskoj i drugdje. Uostalom, čeka i prinovu u obitelji.
Činilo nam se da je za kompletan ugođaj festivalskog spektakla nedostajalo štošta. Prije svega ponešto iluzije i mašte, Oliver Dragojević i Davor Gobac o festivalu su govorili u miru jednog splitskog restorana, ali nisu promaknuli našem fotoreporterute malo festivalske priče. Ovako su, barem do finala, gledatelji došli pogledati golem broj nepoznatih pjevača o kojima ne znaju gotovo ništa. Naravno da će reakcije publike onda biti rezervirane, bez obzira na to jesu li Zvonimir Divić, Dora, Alan Hržica, Anika i drugi mladi izvođači talentirani ili ne.

Pišu Ivo ŠĆEPANOVIĆ i Linda VUKOREPA
Snimio Jadran BABIĆ

 

   

FINALE: PUBLIKA I SLUŠATELJI RADIO POSTAJA ODLUČILI

Graši zlato Prokurativa

Petru Graši nagrade i slava ovogodišnjeg Splita     Snimio Jadran BABIĆPobjednik Splitskog festivala 2003. i dobitnik Zlatnog grba grada Splita je Petar Grašo čija je pjesma Vera od suvog zlata osvojila najviše glasova publike i hrvatskih radio postaja. Drugu nagradu publike dobili su Giuliano & Zorana, a treću još jedan duet u kojem su nastupili Ivana Banfić i Hari Mata Hari.
Stručni ocjenjivački sud u kojem su sjedili Zdenko Runjić, Remi Kazinoti i Jerko Rošin najbolje je ocijenio pjesmu Teret ljubavi koju je otpjevala Doris Dragović. Drugo mjesto, prema mišljenju žirija, osvojio je Magazin, a treće Goran Karan. Vanna je dobila nagradu za najbolju interpretaciju, Perle GKM za najbolji scenski nastup, Anika je proglašena najboljom debitanticom, dok je nagrada za najbolji tekst pripala Aleksandru Antiću iz grupe The Beat Fleat. Za najbolji aranžman nagrađeni su Eduard Botrić i Tonči Huljić za pjesmu Da li znaš da te ne volim, dok je pjesma s najboljim dalmatinskim ugođajem Moja divo najlipja, koju je otpjevao Anđelo.

L. VUKOREPA
 
Još u rubrici:
 


SCENSKI NASTUP POD POVEĆALOM
Kompletići s rivijere


UZ PIVO I U DOBRU DRUŠTVU
Ban promovirao "Staro zlato"


U DUBROVAČKOJ STAROJ GRADSKOJ JEZGRI, U NAZOČNOSTI GLUMACA, ESTRADNJAKA I SPORTAŠA, OTVOREN EKSKLUZIVNI NOĆNI KLUB
Labirint više nije mit


U ZAGREBU ODRŽAN PRVI HRVATSKI IZBOR
ZA DJEČJU PJESMU EUROVIZIJE

U Kopenhagen putuje Dino


DALMATINSKE RIČI (144)
S.O.S. za imensku baštinu


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/6