Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 30.6.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
stella
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 5 od 5

DALMATINSKE RIČI (138)

Ljute rijeke

Ljub - je hidronimijska osnova sa značenjem "bara, blato, palus". Skok sve toponime koji u osnovi imaju pridjev ljub (odnosno imena Ljubo/Ljuba) povezuje s "drag" od indoeuropskog leubh (voljeti). Tako tumači i toponim Ljuba kod Nina (castrum Ljuba). Neki se nazivi mogu vezivati i uz lub (prasl. lub’ - ljuska, kora). Iako niti jedno od tih tumačenja nema dovoljno "dokaza" na semantičkoj razini, relativno velik broj geografskih termina upućuju na postojanje prvotnoga hidronomijskog apelativa. Kako je "stvar" etimologijski komplicirana govori i primjer glavnog grada Slovenije. Po Skoku se očituje u alpskoj toponimiji Ljubljano koje potječe od Leoben i u daljoj izvedenici Ljubljana, prvobitno Ljubljane (stanovnici dobrog zemljišta). Anton Grad (Onomastica Jugoslavica, 7), pak, polazi od lat. alluvio (naplavina) koje sa sufiksom -ana daje alluviana pa zatim luviana - lubiana - lubljana - ljubljana. Smatra da se radi o eliptičnom imenu od aqua alluviana (rijeka koja plavi; donosi mulj, blato). No, vratimo se Dalmaciji gdje ima mnoštvo potvrda. Ljubač je blatna uvala uz more i selo kod Ražanca (Zadar), koje se 1488. spominje kao Gliuba, 1570. kao Gliublia, a 1639. godine Lubal. Ljubitovica je spilja a Ljubikovica selo u Trogirskoj zagori. Nadalje imamo livade Ljubežine u Senju, izvor Ljubinkovac u Omišu te uvalu Ljubljeva na Visu. Nekad su se i Blaca nazivala Ljubitovica po pećini sa cjedilom.
Ljut- (lut-) - blato, kalina, što je srodno s lat. lutum (blato), lustrum (kaljuža), palluo (mlaka). Podrijetlo ovog sveslavenskog pridjeva je nejasno. Budmani u Akademijinom rječniku bilježi Ljut i Ljuta kao česti hidronim ili ime izvora te kaže: "kod sve tri vode što se ovako zovu znam da imaju vrlo kratak tok i gube se do malo u moru ili u ponoru; jeli tako u ostalijem slučajevima ne znam", te ističe da se ne mogu povezivati s ljut u značenju "kiseo", jer se radi o izrazito slatkoj vodi. Ljut je u krškom području oznaka za hridinu, "teško prohodni i grižinama najedeni krš, liticu" i u tom se značenju često odražava u toponimiji (prasl. ljut’ - ljutit, oštar), pa je Budmani napisao: "one Ljute za koje ja znam izviru ispod visokijeh ljuti; ali to biva i kod velike većine rijeka". Imamo Ljutu (rijeku) kojoj je izvor u Župi dubrovačkoj između sela Plata i Oboda, koji zimi daje mnogo vode, ali se ubrzo izlijeva u more. Druga je Ljuta ponornica u Konavlima ispod Zubačkih planina (a tako se zove i selo "kod vode"). Za nju Budmani kaže: "voda duga samo njekoliko kilometra što zimi često poplavi polje konavosko; u njoj se hvataju vrlo ukusne jegulje". Navodi i dva primjera iz dubrovačke književnosti. Nalješković: Činiću da t’ mliječe jegulje na Ljutoj. Palmotić: A vojska se sva pašina… priko Zubac i Mrcina u Konavli za tijem stani, gdje sve čete priklopiše ravno polje s Donje Gore, čim do Ljute rastvoriše stijege ohole i šatore. Treća je Ljuta u Boki, između Dobrote i Perasta. Isto ime nosi i zaselak. Izvor se pak zove Ljutar. Kod Dubrovnika jedno zemljište nosi ime Bobove ljuti. Naći ćemo i dva toponima kod Zadra: Ljutik (potok) i Sljutina (vrelo).

Srećko LORGER
 
Još u rubrici:
 


ARIJANA ČULINA PORIČE AUTORSTVO NAD KNJIGOM "KUHARICA ZA PLAVUŠE"
Tko se kiti perjem Goge Bjondine?


SEVERINA PRED KONCERT U SKLOPU DANA MODE I LJEPOTE NA HVARU
3. SRPNJA U DISCOTECI VENERANDA:

Ako misle da sam simbol i mode i ljepote - onda mi je to baš super!


JUBILEJ POPULARNE SPLITSKE GRUPE
Dvadeset godina Trija Gušt


VOKS POPULI
O finalistima odlučivali
i slušatelji Radio Dalmacije


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 5/5