Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 30.6.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
stella
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 5

CORPUS SEPARATUM

Europski lazaret

Je li Hrvatskoj namijenjena i uloga civilizacijskog purgatorija, u kojemu će biti smješteni svi oni građani s obližnjeg i udaljenog istoka, koji su se poželjeli useliti u neku od zemalja Europske unije

Josip JOVIĆ

Joseph Stiglitz, nobelovac, bivši glavni ekonomist Svjetske banke, savjetnik Billa Clintona, profesor na Sveučilištu Columbia, poznat je kao kritičar politike MMF-a i Svjetske banke, zbog čega je morao napustiti poziciju koju je zauzimao. I u svom intervjuu Večernjem listu upozorava kako je sadašnji proces globalizacije određen tržišnim fundamentalizmom, i nije na dobrobiti sviju, već naprotiv taj proces služi sve većem bogaćenju bogatih i sve većem siromašenju siromašnih. Također upozorava kako bez socijalne sigurnosti nema ni gospodarskog prosperiteta. On navodi Sloveniju, Mađarsku i Poljsku kao zemlje tranzicije koje su postigle najbolje rezultate baš zato što su se oduprle diktatu MMF-a. Tome bismo mogli pridodati i primjer Irske.

Mađarska zastava

Jedina stvar koju je Hrvatska učinila u posljednje vrijeme mimo preporuka savjetnika i nalogodavaca izvana je gradnja cesta i nimalo slučajno to i jest jedini uspjeh kojim se ova vlast s razlogom može ponositi, bez obzira na drsko političko poentiranje i pripisivanje zasluga samo za sebe, bez obzira na cijene i modele po kojima se ta gradnja izvodi, a koji nisu najracionalniji, i bez obzira na vjerojatne velike financijske malverzacije. Hrvatski put u Europu nije nimalo europski. On je zakrčen debelim dogmatsko-demagoškim naslagama s elementima religioznog.
Europa se doživljava kao rajska kategorija. Treba samo ući u Europu i svi naši problemi bit će riješeni. Takav odnos prema moćnim integracijama predstavlja se tako kao da Europa i Amerika nemaju nikakvih interesa nego da nam pomognu i da nas prime u svoje društvo kad za to budemo dovoljno zreli, a da se pri tome ne primjećuje kako su moćne kompanije već posve ovladale hrvatskim gospodarstvom i hrvatskim društvom. Mađarska zastava na tribunjskoj marini duboko je simboličan znak kamo kreće ova zemlja. Hrvatska elita pokazuje zapanjujuću spremnost prihvaćanja apsolutno svega što se od nje traži, ne prepoznajući i ne štiteći vlastite interese. Za svaku odluku dovoljno je kazati: To Europa od nas traži, to je uvjet približavanja.
Nakon što je prihvatila obvezu uskladištenja nuklearnog otpada, dopustila uvoz genetski modificirane hrane iz SAD-a, iako je ona zabranjena u svim zemljama EU-a, pustila nuklearne podmornice u svoje luke i NATO bombardere na svoje nebo, prepustila kontrolu svog teritorijalnog mora susjedima, odlučila pokloniti televizijski program nekoj od najmoćnijih pornografskih industrija, hrvatska je vlast, krijući to, kao i obično, od svoje javnosti, doista pregovarala s Britanijom o gradnji logora za njihove azilante. Je li joj, između ostalog, namijenjena i uloga europske predstraže, civilizacijskog purgatorija, odnosno lazareta, u kojoj će biti smješteni svi oni građani s obližnjeg i udaljenog istoka, koji su se poželjeli useliti u neku od zemalja Europske unije, čekajući ovdje u neograničenom broju i na neodređeno vrijeme.

Zemlja i voda

Hrvatska je primila donaciju Svjetske banke za sređivanje zemljišnih knjiga kako bi stranci mogli pokupovati nekretnine. Svjetska je banka nedavno objavila izvješće o stanju voda apostrofirajući Hrvatsku i Bugarsku kao zemlje u kojima su vode najčistije, samo im, zaključuje se, treba tehnička dorada putem "multilateralne suradnje". Dakle, nakon telekomunikacija, medija, nafte, centrala, obale, na redu je pitka voda. Hrvatska je prihvaćanjem Sporazuma o pridruživanju ukinula pravilo reciprociteta prilikom prodaje zemljišta i kuća strancima. I opet se pozivamo na europsku praksu. Ali, vidite, u Danskoj stranac ne može kupiti nekretninu.
Svi ovi procesi kolonizacije jedne zemlje, utemeljeni na smišljenom enormnom vanjskom zaduživanju, na koje konačno upozorava i guverner Željko Rohatinski, tražeći zaoštravanje odnosa s MMF-om, išli bi još lakše kada bi Hrvatska bila manje etnička, više multikulti, kada bi se u njoj izmiješali razni narodi. Otuda ono nervozno reagiranje na posljednji popis pučanstva, koji je pokazao kako ima previše Hrvata i katolika i silni napori na povratku nehrvata u Hrvatsku. Profesor Ivo Banac u skladu s tim trendovima već istupa s idejom o ukidanju Hrvatske kao nacionalne države, jer bi time, kako on misli, bio riješen manjinski problem. Nije bio do kraja jasan pa nam nije otkrio misli li i na promjenu imena same države? Stipe Šuvar ima drugu ideju. On bi Hrvatsku podijelio na pet federalnih jedinica, od kojih bi se jedna zvala Hrvatska!?

 
Još u rubrici:
 


PROZOR
Salmonela


NAŠA POSLA
Svoga tela gospodar


USTVARI
Dođite sutra


pijuni & pješaci

 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/5