Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 30.6.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
stella
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 1

IZ PROŠLOSTI HRVATSKE ZAJEDNICE U FURLANIJI I UDINAMA (1)

Zaboravljena hrvatska dijaspora

Doseoba Slavena u gornjoitalsku nizinu, njihova srednjovjekovna naselja duž Furlanije, proces asimilacije i očuvani toponomastički tragovi, hrvatska bratovština Sv. Jeronima u Udinama, djelovanje istaknutih Hrvata i njihovi prinosi tamošnjoj baštini, odsječci su iz nedovoljno znane i proučene povijesti hrvatskoga prisuća u sjevernoistočnoj talijanskoj pokrajini Furlaniji i u gradu Udinama. Neke od ovih tema predstavlja nam u idućim nastavcima Lovorka Čoralić, viša znanstvena suradnica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu

Piše Lovorka ČORALIĆ

Hrvatske prekojadranske migracije povijesno su dobro potvrđena i vrelima dokumentirana činjenica. Od sjevera talijanske čizme i pokrajine Furlanije, preko Veneta i glavnoga grada nekdašnje Privedre Republike, pa potom preko srednjojužnih pokrajina Marche, Abruzzi, Molise i Apulija, sve do južnoga ruba Apeninskoga poluotoka, duž čitave zapadne obale Jadrana, zabilježene su tijekom prošlosti brojne hrvatske iseljeničke skupine.

Furlanija i Udine

Neke od njih, poput nekoć brojne, ali i odavno ugasle hrvatske zajednice u Mlecima ili i danas prisutne hrvatske enklave u pokrajini Molise, i dosad su bile predmet viševrsnog proučavanja hrvatske i talijanske historiografije. Osvrtu na neke Udine, Piazza Liberta s lođom sv. Ivanasastavnice iz događanjima i osobama bogate, ali danas gotovo zaboravljene povijesti hrvatske zajednice u pokrajini Furlaniji, kao i osvrtu na prošlost hrvatske bratovštine Sv. Jeronima u Udinama, posvećeno je nekoliko nastavaka ovoga podlistka.
Grad Udine, danas jedno od središta sjeveroistočne talijanske pokrajine Furlanije (talijanski: Friuli), svoj povijesni razvoj započinje sredinom 13. stoljeća. Na području grada nalazio se u ranijim stoljećima kaštel koji je, zajedno sa širom okolicom, 983. godine njemački car Oton II. darovao akvilejskom patrijarhu. Nastanak i razvoj naselja odvijao se u doba patrijarha Bertolda VII. Meranskog (1218.-1251.), bivšeg hrvatskog bana (1209.-1211.), koji koristi povoljan strateški položaj grada za izgradnju složenijeg obrambenog fortifikacijskog sustava.

Patrijarsi i vojvode

Istodobno se (oko 1248. god.) proširuju gradski trgovi Mercato Vecchio i Mercato Nuovo. Stanovnicima grada potvrđena su prava o slobodi trgovanja i slanja njihovih predstavnika na vijeće furlanske pokrajine. Grad tada doživljava brz proces urbanizacije i porasta broja stanovnika. U kratkom vremenu, od posljednjih desetljeća 13. do sredine 14. stoljeća, grad se razvija u jedno od vodećih središta sjeveroistočnoga dijela Apeninskog poluotoka. Grad koji je sredinom 13. stoljeća brojio oko 6000 stanovnika, bilježi 1483. godine, kako nam zapisuje mletački kroničar Marino Sanudo, čak 15.000 žitelja.
U kasnijim stoljećima grad dospijeva u procjep sukoba između akvilejskog patrijarha i najmoćnijih lokalnih feudalnih obitelji na čelu s vojvodama iz kuće Savorgnan. Početkom 15. stoljeća sukob prerasta lokalnu razinu, a protivnici traže pomoć od moćnih i za taj prostor zainteresiranih susjednih država. Tristan de Savorgnan oslanja se na nedaleku Mletačku Republiku, a akvilejski patrijarh za saveznika odabire ugarsko-hrvatskog vladara Sigismunda Luksemburškog (1387.-1437.). Sukob je okončan ulaskom mletačke vojske u Udine 6. lipnja 1420. godine, čime je zauvijek prestala vlast akvilejskog patrijarha nad Furlanijom.

Mletačka stečevina

Unutrašnjost katedrale u UdinamaUlaskom u Udine Mlečani su stekli veći dio pokrajine Furlanije. Manji, istočni dio, pripao je goričkim grofovima. U njihovu će posjedu ostati do 1500. godine, kada dospijeva pod upravu Habsburgovaca. Grad Udine nakratko su u tijeku protumletačkog rata Cambrayske lige zauzele postrojbe cara Maksimilijana (1514. godine), ali je uskoro vraćen u sastav mletačkog dukata pod čijom upravom ostaje sve do konačne propasti Serenissime 1797. godine.
Iako su Mlečani tijekom čitavog razdoblja gospodstva Furlanijom Udinama pridavali velik značaj (sjedište vrhovnog vojnog zapovjednika Furlanije i pokrajinskog vijeća), grad u 16. i 17. stoljeću doživljava gospodarski i demografski nazadak (1620. godine broj stanovnika opada na 10.000).
Upravo u prvom stoljeću mletačke uprave nad Furlanijom i Udinama izdvaja se kao samostalna udruga hrvatska bratovština Sv. Jeronima, jedna u nizu nacionalnih udruga hrvatskih prekojadranskih iseljeničkih skupina, nastalih tijekom kasnog srednjeg i ranog novog vijeka na suprotnoj obali Jadrana.

(nastavlja se)
 
Još u rubrici:
 


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/1