strana 1 od 2

KONTROVERZE OKO UVOĐENJA BRZOBRODSKE LINIJE KORČULA-HVAR-SPLIT

Za Višane nema novca,
a Korčulanima nova linija?!

Za brzobrodsku liniju Korčula-Hvar-Split predviđeno je čak dva milijuna kuna, što se u proračun nije moglo sliti samo na temelju tečajnih razlika. Sumnja se da su se uštede ostvarile neplaćanjem voznih dana po prijeđenoj nautičkoj milji onim brodarima čiji katamarani nisu redovito održavali neku od brzobrodskih linija

Marijan PUNTARIĆ

Ministarstvo pomorstva, prometa i veza nedavno je objavilo javno nadmetanje za odabir najpovoljnije ponude za održavanje brzobrodske linije br. 12 Korčula—Hvar—Split. Ministarstvo je tako nakon dvogodišnje stanke odlučilo uvesti još jednu liniju subvencioniranu novcem iz državnog proračuna kako bi olakšalo život otočana, ovaj put ponajprije stanovnika istočnog dijela otoka Korčule.
Uistinu, još su u veljači 2002. Gradsko vijeće i Poglavarstvo grada Korčule zahtijevali od tadašnjega ministra pomorstva Alojza Tušeka uvođenje brzobrodske veze Korčula—Split. Korčulani su, s punim pravom, uvođenje dnevne linije brzim katamaranima, kakvu su već dobili Bračani, Hvarani i Višani, Lastovci, opravdavali gospodarskim razlozima. U spomenutom traženju, koje je potpisao korčulanski gradonačelnik Mirko Duhović, navodi se da postojeća brzobrodska linija br. 10. Ubli (Lastovo)—Vela Luka (Korčula)—Hvar—Split, koju održava "Jadrolinija", nije dovoljna, i zbog malih kapaciteta ne može ispuniti očekivanja stanovnika istočnog dijela otoka Korčule i pripadajućeg dijela Pelješca. Korčulani smatraju da će oko 15.000 stanovnika biti usmjereno na brzobrodsku liniju od Korčule do Splita, pa je utoliko i njezino uvođenje prioritet. Korčulani su odmah revno ponudili i pronaći brod za ovu liniju, i to u suradnji s lokalnim brodarom "Mediteranskom plovidbom".

Odakle novac

Kada je godinu i pol dana poslije Ministarstvo odlučilo ispuniti inicijativu Grada Korčule, nitko se na jadranskoj obali i otocima tome nije suprotstavio. Dapače, svi su spremno pozdravili takvu odluku. Ali, donesena iznenada i mimo već usvojenoga Godišnjeg plana i Financijskog programa subvencioniranja brzobrodskih linija u 2003. godini, odluka Ministarstva pomorstva ostavila je dovoljno prostora za sumnje i kalkulacije. Ponajprije, postavilo se pitanje otkud odjednom pronađeni novac za održavanje te linije. Preciziranje vrste i kvalitete plovila koje će održavati novu liniju, onu br. 12, otvorilo je dvojbe o mogućem pogodovanju pojedinih brodara, koji su, navodno, prije raspisivanja natječaja već krenuli u nabavu broda istih kvaliteta, naknadno propisanih.
Nije moglo ostati nezapaženim da se novac za uvođenje, tijekom ove godine, neplanirane brzobrodske linije Korčula—Hvar—Split pronašao gotovo u istom trenu, kada je Višanima uskraćena dvostruka brzobrodska dnevna veza Vis—Split, o čemu je između Ministarstva prometa i splitske "SEM Marine" izbio kratak, ali oštar sukob. Ministarstvo je odustalo od obveze potpisane 2001. godine prigodom izbora najboljeg ponuđača jer je za brzobrodske linije ponestalo novca u državnom proračunu. "SEM Marina" je na zadovoljstvo Višana odlučila održavati liniju, demonstrirajući volju za pomoć Visu, ali je ubrzo morala odustati.

Račanovo obećanje

Sasvim se logično postavilo pitanje otkud se stvorio novac koji je nedostajao i s kojim je Ministarstvo računalo dočim je raspisalo javni natječaj za brzobrodsku liniju br. 12. Zaredali su prosvjedi Višana, koji su jasno stavili do znanja da odluku Ministarstva o ukidanju dvostruke linije drže lošom i potpuno nepoticajnom za započeti razvojni zamah otoka Visa. Čak je i premijer Račan prigodom posjeta Visu morao obećati da će Vlada učiniti sve da Visu osigura toliko željenu još jednu brzu brodsku vezu sa Splitom. Poznato je da je u državnom proračunu za 2003. godinu za subvencioniranje brzobrodskih linija predviđeno 90 milijuna kuna. Službeno objašnjenja je da se novac potreban za subvencioniranje linije Korčula—Hvar—Split pronašao iz tečajnih razlika, s obzirom na trenutačni niži tečaj USD/kuna. Međutim, dvije činjenice ostavljaju mogućnost sumnji u takvo objašnjenje.
Naime, za brzobrodsku liniju br. 12 predviđeno je čak dva milijuna kuna, što se u proračun nije moglo sliti samo na temelju tečajnih razlika. Izglednije je da su se uštede ostvarile neplaćanjem voznih dana po prijeđenoj nautičkoj milji onim brodarima čiji katamarani, iz raznoraznih razloga, nisu redovito održavali neku od brzobrodskih linija. Gotovo na svakoj od 11 linija bilo je nevoznih dana, ipak ponajviše na liniji broj 10. "Jadrolinijin" katamaran "Adrijana" vrlo je često, zbog vremenskih (ne)prilika ili procjene da nije sigurno isploviti prema Veloj Luci i Splitu, ostajao na Lastovu.

Korčulani turisti

Procjenjuje se da su od 200 voznih dana, u najmanje 25 posto slučajeva putnici ostajali u Ublima. Ako se na svakoj liniji u godini dana u prosjeku nije vozilo 20 dana, uz uvjet da je Ministarstvo brodarima plaćalo samo preplovljene milje, u državnom proračunu je ostala lijepa svota s kojom se mogla financirati ne samo linija br. 12 iz Korčule prema Splitu nego možda i još neka nova.
Ostaje nejasno, zašto se Ministarstvo usteže javnosti predočiti podatke o tome koji brodari, na kojim linijama, i iz kojih razloga, nisu plovili. Moguća ozbiljna analiza možda bi rezultirala zahtjevom za oduzimanjem koncesije na pojedinim brzobrodskim linijama ili traženjem da se nabave sigurniji brodovi. Zbunjuju i najave po kojima bi se ova brzobrodska linija održavala samo tijekom tri ljetna mjeseca, od lipnja do rujna, što u bitnom dovodi u pitanje njezin smisao — bolju povezanost jadranskih otoka s kopnom tijekom cijele godine.
Usprkos zaključku Vladine koordinacije za gospodarstvo iz ožujka 2003. godine, kojim je dano odobrenje za održavanje linije od lipnja 2003. do konca svibnja 2005. godine, netko se brzobrodsku liniju namijenjenu Korčulanima i Hvaranima, s četiri povratne veze tjedno, a izvan sezone s tri povratne veze tjedno, očito usudio pretvoriti u turističku i sezonsku liniju kojom će se preferirati prijevoz turista na određene destinacije. Vjerojatno se takva odluka lako može braniti nedostatkom novca i izdvojenim iznosom od "samo" dva milijuna kuna za njezino održavanje. Samo, takva linija nije ono što je u veljači 2002. godine tražio Grad Korčula. Takva linija nije rješenje prometnih problema stanovnika Korčule i Pelješca koji žele do Splita.

Ciljani natječaj

Sve to upućuje na mogućnost ciljanog raspisivanja natječaja, odnosno pogodovanja nekom od brodara. I uvjeti raspisanoga javnog nadmetanja pod "vrstom i opisom usluge" preciziraju: usluga održavanja brzobrodske linije na relaciji Korčula—Hvar—Split obavljat će se brzim plovilom minimalnog kapaciteta 250 putnika i brzinom od 25 čvorova. Ubrzo su krenule i više ili manje utemeljene priče o namještanju natječaja za poznatog koncesionara. Na jugu, na Korčuli i Hvaru, čulo se da je "Alpex" Zdravka Iljadice siguran koncesionar na liniji br. 12 i da je već kupljen brod karakteristika upravo spomenutih u javnom nadmetanju. Prema takvim informacijama, "Atlas" Andronika Lukšića s brodom "Princess of Dubrovnik" gotovo nema nikakvih izgleda dobiti mogućnost održavanja spomenute linije.
U Zagrebu, moglo se čuti sasvim obratno. "Atlas" je, prema tim izvorima, najozbiljniji konkurent, a "Alpex" uopće do 1. srpnja nije u mogućnosti nabaviti brod. Sudar "Alpexa" i "Atlasa" činio se neizbježnim, baš kao i lobiranja, koja, po starom dobrom običaju, prate svaki hrvatski natječaj. "Alpex" je, pred "Atlasom", već dobio brzobrodsku liniju br. 11. s dubrovačkih Elafita do Dubrovnika, a s jednim brodom održava i liniju u Istri. Ako bi "Alpex" dobio i treću brzobrodsku liniju, ostao bi vrlo respektabilan prijevoznik duž cijelog Jadrana.
Međutim, prema najnovijim informacijama, čini se da će natječaj biti poništen, a Korčulani, Hvarani i njihovi gosti ostati bez linije. Mogući razlog leži u činjenici da su oba brodara imala podjednako jake argumente! Službeno, na natječaj su prijavljeni ili manji brodovi od traženih, dakle, neodgovorajući, ili znatno veći, pa će za njihovo održavanje na spomenutoj liniji nedostajati novca. I tko je s pričom o brzobrodskoj liniji što dobio? Nije nitko.
Jedino su Višani, umjesto tražene još jedne katamaranske linije, dobili "Petra Hektorovića", veliki i udoban "Jadrolinijin" brod. "Hektorović" je postao još jedna obična, ali svakodnevna brodska veza s Visom. A u Stari Grad, umjesto "Hektorovića", zaplovit će nova "Jadrolinijina" akvizicija, polovni trajekt "Tin Ujević", nedavno skupo plaćen u Grčkoj. Za Korčulane i brzu brodsku liniju prema Splitu još očito nije došlo vrijeme.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.