strana 1 od 3

NAJAVLJENO PROBIJANJE BIOKOVA IZAZIVA SVE DUBLJI JAZ IZMEĐU PRIMORACA I ZABIOKOVACA

Bast i Baška Voda u tunelu usred mraka

Bašćani i Baškovođani strahuju da će im se opet dekretom, bez objašnjenja, oduzimati maslinici i vrtovi, pa čak i kuće za gradnju pristupne ceste do tunela koji se s pomorske strane Biokova doživljava kao nagovještaj turističkog sumraka

Dok Zagvozd kroz ulaznu "bužu" Tunela "Sv. Ilija" sa svoje sjeverne strane u Rastovcu vidi otvoreni put k moru i izvoru života, Baškoj Vodi je tunelska izlazna "rupa" u Bastu zamračenje prirodnog i turističkog svjetla od kojega žive. Da politika nije toliko uplela prste u bušenje tunela, najvjerojatnije bi se Podbiokovci i Zabiokovci lakše susreli na sredini tunelskog pravca kroz tvrdi biokovski kamen. Ovako se u bušotini, nešto dužoj od četiri kilometra, žestoko mimoilaze. Da "inžinjeri" ideje nisu bili autokratski nametljivi i da pri tome nisu pravili velike pogreške u "konstrukciji", tunel bi išao pravim smjerom, ne bi bili ugroženi ni stanovnici ni operacija gradnje objekta.

Ignoriranje najviše boli

Bašćani i Baškovođani se s razlogom boje da će im netko opet dekretom "izuzimati" kuće, maslinike i vrtove, jer su preko njihove imovine zacrtali tunel, ništa ih ne pitajući. Nitko ništa o tunelu točno ne zna, a u javnost je puklo da će radovi početi za 60-ak dana. Ni lokaciju izlaznog otvora, a niti trase prilaznog puta od Jadranske magistrale do "Sv. Ilije" po južnoj kosini prema moru i Baškom Polju nitko ne zna. Ona bi se trebala nasuti do 600 metara nadmorske visine. Bašćani tvrde da su oni i njihova imanja tek oruđe kojim se probija tvrdo Biokovo.
- Borimo se protiv zla koje nam je donio kamenolom Građevnog poduzeća, a sada i tunel. Nitko nije sagledao kako će tako silni radovi utjecati na prirodu, okolinu. Za kamenolom nikada nije izdata građevinska dozvola, a on ipak 25 godina radi, oštećuje nam kuće i zagađuje sve raslinje. Danas nam se opet događa nešto što nije normalno. Zašto su se suspendirali planovi o turističkom razvoju Basta? Nekada je prostorni plan predviđao 14 tisuća kreveta iznad Magistrale. Mi smo ovo čuvali kao Makarani Glavicu koju je netko potezom pera pretvorio u stambenu zonu u interesu pojedinca. S mještanima nitko nikada nije niti pokušao razgovarati. Kako onda ne bismo bili protiv probijanja Biokova. Mi štitimo svoj interes, a to je očuvanje starog naselja Basta, obnova ili gradnja kuća kako bismo turizmom poboljšali standard. Narod se boji da je doveden pred gotov čin - kaže Zdravko Matijašević.
- Upravo to ignoriranje naroda najviše boli. Nije nam jasno da Ivo Peko i ostala gospoda iz Županije uvjeravaju porezne obveznike kako nas tunel neće koštati ni lipe, a onda se govori kako su županijske ceste dužne osigurati pristupni put. Postavljam pitanje čijim će se novcem otkupiti obrađeni maslinici i druga zemlja, što je u nadležnosti Županijskih cesta? Tko će financirati izgradnju prilazne ceste? Projekt je u mnogim elementima kontradiktoran. Narod između sebe priča kako trasa ide preko prve skupine kuća prema Bastu, drugi govore da je prilaznica predviđena preko Topića. U projektu ne piše gdje će se isuti materijal iz bušotine. Drugi kažu da će se tim kamenom nasuti kosina za put. Igre su se odigrale i pri stavljanju projekta na javnu raspravu u Baškoj Vodi. Jedan mali članak u SD obavijestio je da će se u subotu donijeti projekt u općinu, što je bila dezinformacija. Došao je naknadno. Protiv njega su se izjasnili općinska uprava i Vijeće.
Nas direktno zainteresirane nitko nije s tunelom upoznao. Možda postoji kvalitetno tehničko rješenje, protiv kojega narod ništa ne bi imao. Ali kolaju samo prijeteće glasine i s razlogom se bojimo da će se Bast do kraja uništiti. Nije nam jasno, jedni govore da je prolazak 15 tisuća vozila dnevno granica isplativosti tunela, a Peko izjavljuje da je 11 tisuća automobila maksimalna propusna moć. Hoće li Jadranska cesta uopće moći primiti toliki broj vozila? Hoće li tunel dovesti goste ili upropastiti turizam? Pitanje je čiji je tunel interes. Po nama je apsurdno graditi u Bastu tunel kada je država planirala probijanje tunela od Ravče do Drvenika i kada je u blizini raskršće Šestanovac - govori Sergio Josipović.
Ako se glasine o cesti obistine, ona bi prošla i preko zemlje Željka Jurišića. Budući da je radio na tunelu kroz Učku, jasno mu je što se njime dobiva, a što gubi. Uvjeren je da se ne može tek tako oduzimati privatno zemljište i da će funkcionirati pravna država, odnosno da će se s vlasnicima ipak netko dogovoriti. Koliko priča s ljudima, nitko ne odobrava projekt Sv. Ilija. Bašćani žele sačuvati pored mora oazu planinskog ugođaja koju danas imaju.
Ana Sarin je rodom iz Zagvozda, a nakon povratka iz inozemstva, sagradila je kuću na početku Basta i tamo stalno živi. I ona je čula priče da bi se kuće rušile radi ceste. To bi bio šok za sve ljude. Najgore je što nitko nema prave informacije. Ona je za tunel koji bi joj učinio rodnu kuću u Zagvozdu na dohvat ruke. Ali ne na ovaj način.

Sabor na potezu

Najglasniji otpor tunelu pružao je proteklih godina Joško Roščić, načelnik općine Baška Voda. Kazat će kako je poslije pet godina pisanja pritužbi županu i ostalim službama pozvan na sastanak. Prvi je put data mogućnost vijećnicima Baške Vode da iznesu primjedbe na proceduru i opravdane strahove koje imaju u vezi s izgradnjom pristupnih cesta s južne strane tunela. Dogovorena je izrada studije gospodarskog utjecaja s posebnim aspektom na činjenicu da Baška Voda želi razvoj stacionarnog, a ne tranzitnog turizma. Isto tako da se sagleda što bi povećani priliv turista značio za ograničene kapacitete plaža. Posebno se od Županije tražilo zatvaranje kamenoloma u Bastu. Stručnjaci Županijskih cesta su pokušali uvjeriti Baškovođane da nikakav projekt serpentina nije gotov jer bi se uništili maslinici u Topićima, Baškoj Vodi i Bastu. Izlaskom tunela u sadašnji kamenolom mogla bi se izbjeći izgradnja serpentina i iskoristiti postojeći prilazni put. Na tome je sastaku, govori Roščić, sugerirano Baškoj Vodi da povuče zahtjev za pokretanje upravnog spora radi tunela pred Upravnim sudom RH. O tome će odlučiti Vijeće. Mišljenje je vijećnika da se iza svega krije pokušaj da se u Zagvozd premjesti glavno čvorište s autocestom. Odluku će ipak na kraju donijeti Sabor jer se radi o području Parka prirode Biokovo za koje je nadležan parlament koji donosi i prostorni plan.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.