strana 1 od 3

SLAVKO LINIĆ NA 7. NACIONALNOM SAVJETOVANJU
O MALOM GOSPODARSTVU U ŠIBENIKU

Vanjskoga duga ne treba se plašiti

- sav ide u razvoj!

Potpredsjednik Vlade smatra da profesori makroekonomije i stručnjaci uznemiruju javnost i unose nejasnoće u Vladinu ekonomsku politiku jer je pitanje državnoga duga samo pitanje hoćemo li ga moći vratiti. Linić vjeruje da hoćemo i da nema razvoja bez novca

Ne treba se bojati visine našeg vanjskg zaduženja jer je ono u funkciji investiranja poduzetnika, jačanja unutrašnje potrošnje i stvaranja tržišta za malo i srednje poduzetništvo koje smo prije tri godine prepoznali i podržali, a oni su nam to vratili povećanim stopama rasta i zapošljavanja. Kazao je to u Solarisu, drugog, završnog dana Sedmog nacionalnog savjetovanja o malom gospodarstvu Slavko Linić, potpredsjednik Vlade RH.
Državna je potrošnja srezana, o čemu svjedoči proračunski deficit koji smo srezali s osam na pet posto, a i od tih pet posto, manje od dva posto u funkciji je održavanja mirovinskog fonda i socijale, a više od tri posto namijenjeno investiranju. Elaborirajući kako je Hrvatska zaustavila recesiju, u vrijeme kada je bilježe i svijet i Europa, Linić je kazao da je Vlada učinila veliki posao uvodeći tržišne mehanizme u cijene naftnih derivata, električne energije i telefonije. Od kroničnih gubitaša ove su se velike državne tvrtke pretvorile u - sve osim HŽ-a - u tvrtke čiji je investicijski plan ove godine 18 milijardi kuna. Sve to nije pratio porast cijena, čega su se neki bojali - štoviše, porast cijena u Hrvatskoj među najmanjima je u Europi, a u industriji su čak u padu.
Potpredsjednik Vlade u svjetlu tih podataka okomio se na profesore makroekonomije i stručnjake koji uznemiruju javnost, optuživši ih za unošenje nejasnoća u Vladinu ekonomsku politiku.
— Pitanje državnih dugova je samo pitanje hoćemo li ih moći vratiti. Ja vjerujem da hoćemo. Bez novca nema razvoja. A ako je naš potrošen na obranu, poslijeratnu obnovu, a dio opljačkan, ne vidim zašto ne uzimati tuđu akumulaciju. Strani investitori nam vjeruju, a naši stručnjaci sumnjaju - kazao je potpredsjednik Vlade, upozoravajući kako vanjski dug od 52 posto GDP-a još uvijek u granicama servisiranja.
Linić je, zamoljen da prokomentira spekulacije o preustroju Vlade i spajanju Pecekova MOMSP-a s Jurčićevim Ministarstvom gospodarstva, kazao kako takav projekt Vlada nije razmatrala.
— Ne vidim razloga za takvo spajanje, jer ne bi dalo efekta — kazao je Linić, dodajući da je po njegovu mišljenju nužnija reforma Ministarstva gospodarstva koje se, budući da je veliko gospodarstvo uglavnom pod ingerencijom Pomorstva, prometa i veza, svelo na Ministarstvo trgovine. Upitan kako će Vlada postupiti nakon današnje Skupštine "Viktora Lenca", vezano uz ultimatum premijera o stečaju ne izvrše li vlasnici svoje obveze, rekao je kako Skupština brodogradilišta o tome neće raspravljati. No, kazao je, Vlada i dalje traži od vlasnika da novcem pokrije investicije zbog kojih je "Viktor Lenac" danas insolventan i u velikim problemima. Vlada je opravdano nezadovoljna jer je unatrag godinu dana pomogla nekoliko puta, i sada od vlasnika takodjer traži da pokažu ozbiljnost.
Branko Kronja, bivši radnik šibenskog Remontnog brodogradilišta, kritizirao je Vladu zbog petomjesečne sporosti u raspisivanju koncesije na luku u Mandalini, koju je Vlada dodijelila supruzi bivšeg direktora koji je, kazao je, tvrtku i doveo do stečaja. Upitan zašto Vlada podupire nesposobne, Linić je (načelno) kazao kako je najlakše probleme rješavati adresirajući ih na Markov trg. Ako se pokaže da je netko nesposoban, koncesija će mu se oduzeti, pa će je dobiti oni koji znaju raditi.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.