strana 1 od 3

OSNOVE GOSPODARSKOG RAZVOJA SPLITA (7)

Split kao metropola

Grad Split ima duboke razloge da pokrene zahtjev za zakonsku uspostavu urbane kategorije "metropolitansko područje", jer je prostor najveće ograničenje njegova razvoja...

Priredila Ljubica VUKO

Strategija razvoja Splita temeljena je na razvojnom konceptu metropolitanizacije Splita i njegove okolice. Testirajući dva scenarija, autori studije, koju je po narudžbi Gradskog poglavarstva izradio Ekonomski fakultet u Splitu, odlučili su se za scenarij koji gleda na razvoj Splita kroz razvoj procesa metropolitanizacije koji je na djelu.
Kako ističe prof. dr. Ivo Šimunović, jedan od autora studije "Osnove gospodarskog razvitka grada Splita", kad grad dosegne zrelost, počinje metropolitanizacija i onda on sa svojom okolinom živi urbanim životom, a taj se proces ne može zaustaviti.
Kad se sagledava današnja pozicija Splita, onda valja reći da je taj grad jedno od četiri temeljna razvojna središta Hrvatske (uz Osijek, Rijeku i Zagreb). Sa svojih 189.034 stanovnika prema popisu iz 2001., on je drugi grad po veličini u Hrvatskoj, a na njega se naslanja čak 467.899 stanovnika s obzirom da ima veliko utjecajno područje koje se prostire na kopnu (zaleđe i dijelovi BiH), obali (metropolitansko područje od Trogira do Omiša) i moru (srednjodalmatinski otoci). U granicama metropolitanskog područja živi 348.288 stanovnika, a ono se prostire do Vranjice na zapadu, Radošića i Ramljana na sjeverozapadu, Sinja i Trilja na sjeveru, Biska i Donjeg Doca na sjeveroistoku, te Lokve Rogoznice na istoku. Prema jugu granica tog područja ide sjevernim obalama otoka Brača i Šolte.

Radna migracija

Autori navode i kako se svaki grad u svom razvoju u jednoj svojoj fazi nađe pred određenim pragom ograničenja preko kojeg se prelazi u budućnost samo s pomoću velikih zahvata i troškova. Split je dosegnuo takvu granicu, a metropolitanizacija ne smije, kao do sada, biti spontani proces. Zakonodavac nije osigurao prostor za razvoj gradova i naselja kroz formu metropolitanskog područja što je za velike hrvatske gradove bitna zapreka. Grad Split ima duboke razloge da pokrene zahtjev za zakonsku uspostavu urbane kategorije "metropolitansko područje", jer je prostor za grad Split najveće ograničenje njegova razvoja, navedeno je u studiji.
Politika metropolitanizacije je politika otvorenog razvoja i suradnje, koja se lako uspostavlja, a zapreke i problemi se lakše rješavaju. Nezaposlenost, bijeda i socijalna skrb na metropolitanskom području se lakše uočavaju, te brže i jednostavnije rješavaju, ističu autori. Razmještanjem gospodarskih djelatnosti u regiji, racionalizira se korištenje prostora i smanjuju radne migracije na minimum. Metropolitansko područje je urbano područje, a ne administrativni sustav i kao takvo sadrži nekoliko važnih funkcija koje su zajedničke za sve članove tog sustava kao što su: infrastruktura, komunalni sustav, gospodarske zone, ekologija i zaštita prirodnih resursa, luke i kolodvori, urbani standardi i drugo.
Da bi se upravljalo tim područjem, podrazumijeva se partnerski odnos među gradovima i naseljima u tom sustavu, da se svi međusobno povezuju na interesnoj osnovi, da je upravljački sustav otvoren i prilagodljiv. Autori studije kažu da je u okviru postupka rekonstrukcije gradova i naselja u mnogim dijelovima metropolitanskog područja potrebno izvršiti regeneraciju, a to znači obnovu i vraćanje života u te predjele. U metropolitanskom području te su akcije povijesna nužnost jer su mnogi dijelovi grada i gradske regije devastirani i zapušteni.

Prometna mreža

Veliko značenje novog poimanja prostora je prometna mreža, koja mora osigurati normalan protok ljudi i dobara u svim pravcima dok su industrija, turizam i usluge temeljni pravci gospodarskog razvoja, a te djelatnosti najvećim dijelom počivaju na regionalnim resursima. Autocesta Split—Zagreb je u tom pogledu novi i veliki izazov za razvoj gradske regije, a posebice za aktiviranje pasivnih dijelova regije (zone Lećevica i Bisko).
Za uspješnu realizaciju razvoja metropolitanskog područja potrebno je ustrojiti i institucije kojih danas nema, kao što primjerice za imovinu, planiranje, financijsko projektiranje, za izgradnju, različiti oblici pravnih institucija, institucija za istraživanje novih tehnologija itd. Sve te institucije kojima danas upravlja administracija treba ustrojiti na razini javnog sektora, predlažu autori studije o osnovama gospodarskog razvitka Splita.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.