Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 28.4.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
stella
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

Dr. VLADIMIR ČAVRAK, PROFESOR EKONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Autocesta Split - Zagreb bit će isplativa samo u špici sezone

Nisam protivnik autoceste, ali njezin teret hrvatska ekonomija neće moći izdržati - Cestovni lobi u politici uspio je minorizirati struku, pa naša prometna strategija i dalje preferira ceste, a zaboravlja more - S gospodarskim zonama smo apsolutno zakasnili i danas možemo samo gledati u leđa Mađarima, Česima i Slovacima

Hrvatska ima tradiciju da se razvoj prometnog sustava uvijek krojio prema tzv. stimuliranoj ponudi, odnosno ambicijama političara, a ne temeljem gospodarske stvarnosti - autor ove teze dr. Vladimir Čavrak studente zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta poučava o gospodarstvu RH. Profesor Čavrak u startu odbija eventualne prigovore da je protivnik izgradnje prometne infrastrukture što je današnja realnost Hrvatske te upozorava: - U posljednjih 20 godina samo je 1998. na nacionalnoj razini neto dobit nadmašila neto gubitak!
Jedno su naše želje i potrebe, a drugo mogućnosti, nastavlja Čavrak i svoje ocjene podupire podatkom kako je riječ o skupim projektima s rokom isplativosti dugim 30 godina. Inspiraciju za svoj kritički odnos prema ubrzanoj izgradnji prometne infrastrukture isključivo na kredit Čavrak je našao u Prometnoj strategiji RH na koju je nedavno odgovorio knjigom "Makroekonomski management i strategija prometa Hrvatske".

Krive pretpostavke

Dr. Vladimir Čavrak: Razvoj prometnog sustava u Hrvatskoj uvijek su krojile ambicije političara, a ne gospodarska stvarnost         Snimila Sandra ŠIMUNOVIĆAutori strategije pošli su od činjenice da će do 2010. godine Hrvatska imati godišnji rast bruto društvenog proizvoda od šest posto, te da će se stoga pet posto moći bez problema investirati u prometnu infrastrukturu, podsjeća Čavrak.
- Međutim, od 1997., kada je strategija ispisana, do kraja 2002. godine zbog neostvarivanja BDP-a Hrvatska bilježi minus u iznosu jednogodišnjeg proračuna. Uz to, 1997. godine inozemni dug je iznosio 7,4 milijarde što je bilo 34 posto ukupnog godišnjeg proračuna, a već krajem lanjske godine on je dostigao 14 milijardi dolara ili 63 posto proračuna - upozorava Čavrak te dodaje kako struka cijeni da se kritičnom granicom smatra kada zaduženost zemlje dospije između 30 i 40 posto.
Čavrak ne krije kako je razočaran što Hrvatska, za razliku od Slovenije, već punih dvadeset godina nije iznjedrila ni političku ni ekonomsku elitu koja bi na gospodarskom planu znala dati ozbiljne projekte. Cijelo to razdoblje RH bilježi negativnu stopu rasta, između 1990. i 1999. godine ona iznosi prosječno 1,6 posto, dok Europa evidentira plus od 1,8 posto, a svijet 2,5 posto, obrazlaže Čavrak.
- Da smo uspjeli samo zadržati stopu rasta iz 1990. u ovih desetak godina ostvarili bismo plus od 100 milijardi dolara. Na žalost, za gubitak polovice toga iznosa kriv je rat, a ostala polovica je netragom nestala u pretvorbeno-privatizacijskoj pljački - ističe Čavrak i naglašava da je taj minus skrivila politička vlast pod pritiskom domaćih lobija ili međunarodnih institucija i predstavnika krupnog kapitala.

Hrvatski kontraudar

"Slovenci se nisu dali i oni ostvaruju više odo 10 tisuća dolara godišnje po stanovniku, dok mi jedva dostižemo 5 tisuća dolara", podsjeća Čavrak.
Hrvatska treba dobru cestovnu mrežu, međutim Čavrak vladajućima zamjera neiskorištenost pomorske orijentacije. Pomorski tranzit jedina je gospodarska grana koja je kontinuirano izložena utjecaju konkurencije svjetskoga tržišta i dobro se drži. Stoga Hrvatska mora značajnije koristiti svoju zemljopisnu poziciju, smatra Čavrak, te upozorava kako su Kopar i Trst već oteli nekadašnji prioritet naših luka - Ploča i Rijeke.
Ističe kako je krajnji trenutak za hrvatski kontraudar, inače ostajemo prometno izolirani, a imamo najbolju poziciju za spajanje centralne Europe s Mediteranom. "Na žalost naša Prometna strategija i dalje preferira ceste, a zaboravlja more", opominje Čavrak i proziva cestovni lobi koji je uspio minorizirati struku i nametnuti se politici. Ne krije, nije optimist ni u posljednjoj hit temi pojačanog otvaranja gospodarskih zona. Cijeni da smo i tu, kao i u mnogo čemu ostalom, propustili najbolje prilike.

Zagreb i periferija

U gospodarskim zonama zanimljiv je strani kapital, a tu smo, jer se nikako nismo uspjeli dogovoriti što hoćemo, izgubili dragocjeneno vrijeme i apsolutno zakasnili, za razliku od Mađara, Čeha i Slovaka.
"Osim toga, ne može na ograničenom prostoru kao što je Hrvatska, u isto vrijeme i na dugi rok, funkcionirati puno zona, a svako selo hoće svoju", kaže Čavrak te nastavlja kako strani investitori žele konkretne dogovore, a mi, na žalost, još uvijek ne znamo što želimo.
- Više od 10 godina Hrvatskom dominira neoliberalna politika koja zagovara kako će tržište samo od sebe riješiti sve probleme. Na žalost, nikako da zaživi ta opcija, Hrvatska još nema pravo tržište. Zagreb je centar svega, tu je 50 posto gospodarstva, 70 posto bankarskih aktivnosti na prostoru površine ni tisuću četvornih kilometara, dok je ostatak zemlje pust.
Gruba je istina, no Zagreb po stanovniku već ostvaruje dohodak od 12-13 tisuća dolara, koliko i pojedine članice EU-a. Istodobno, 75 posto ostatka države živi u bijedi. Lika po stanovniku nema ni 1800 dolara dok se čak 17 županija vrti u rasponu od 2000 do 3000 dolara po stanovniku, oslikava našu neveselu stvarnost Čavrak. Božica BABIĆ

   

"KIFLA" TRAŽI BiH

Čavrak podsjeća da "kifla" oblik Hrvatske jednostavno ne dopušta planiranje optimalnog prometnog sustava, a da se ne koristi prostor susjedne BiH.
Izričito odbija svako prizemno politikantstvo i naglašava kako obje države svoje prostore i u gospodarskom i u prometnom segmentu moraju gledati kao prirodnu cjelinu. Svijet više ne poznaje nacionalne prometne strategije nego se govori o međuregionalnom planiranju koridora.
Još su stari Rimljani, povezujući Sisciju sa Salonom, utrli cestovni pravac dolinom Une kao najpovoljniji klimatsko-visinski put.


POLITIČKI RITAM

Paralelno sa službenom strategijom 1997. godine i Ekonomski institut je ponudio svoje projekcije investicija u prometnu infrastrukturu.
No, oni su predlagali 40 posto slabiji godišnji "tempo", imali su isti cilj, ali su zagovarali dulji rok izgradnje.
Politika je tu inicijativu Instituta proglasila nepoželjnom, otkriva naš sugovornik.


JEFTINIJE ZRAKOM NEGO CESTOM!?

Autocesta je isplativa uz dnevni protok 30.000 vozila. Taj prosjek nova prometnica Zagreb - Split ostvarivat će možda samo u špici sezone. Stranci stižu jednom godišnje i samo tada plaćaju cestarinu koja, uz to, neće biti mala stavka. Za vožnju u oba smjera i spremnik goriva nužno će biti izdvojiti najmanje 600-700 kuna. U sve oštrijoj konkurenciji već je i domaći zračni prijevoznik snizio cijene. Dogodi li se da u zračni prostor RH stigne neki inozemni prijevoznik, te proveze li i nagibni vlak moguće je da će pojedincu biti jeftinije putovati željeznicom ili zrakoplovom.
Moglo bi se na kraju dogoditi da će Dalmatinci sami financirati izgradnju autoceste, razmišlja Čavrak te podsjeća da i u strategiji nijedna autocesta nema isplativu gustoću prometa. Tako će pravcima Macelj - Zagreb - Split ili Goričan - Zagreb - Rijeka 2010. godine prosječno dnevno prometovati 16,5 tisuća vozila. Strategija predviđa i da će cestovni teretni prijevoz tek 2007. godine dostići posljednju prijeratnu godinu, napominje Čavrak.

 
Još u rubrici:
 


ŠTO SVE PIŠE U OVOGODIŠNJIM POSLOVNIM PLANOVIMA 24 VELIKA
DRŽAVNA PODUZEĆA

Ina, HZ, HEP i HT
zajedno će otpustiti 4000 radnika


ČEŠKI ANALITIČARI O EKONOMSKIM PERSPEKTIVAMA U EUROPSKOJ UNIJI
Dvadeset godina
trkom za stizanje Njemačke!


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3