Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
srijeda, 23.4.2003.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  forum
zdravlje
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
prometni vodič
kretanje brodova
mali oglasi
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 2 od 3

MARE NOSTRUM

Ekolozi kao alge ubojice

A onda je došlo ovih nesriknjih 10 zadnjih godina. Narodila se neka nova vrsta zaštitnika našeg mora, krša i stine. Nazivaju sebe ekolozima. Zakočili su život, a ekologiju pretvorili u religiju

Piše Miro KUČIĆ

Nije me zva ka oni ćaća od "Dalmatina" grdelinu moj. Moj me ćaća zva frzulinu moj. Sićan se ka san prvi put iša s njin dignut mriže na puntu o Čiova, ispod Gospe o Prižinice. Bija je mršav čovik ka žila. Nije težija više od vriće cimenta. Sta je na provi u purteli pognut i napet ka luk. Kako je koja riba dolazila, obisija bi je skupa s mrižon priko škafa u brod. A onda je odjedanput reka nešto ča je u dičjoj glavi zauvik usadilo ljubav i pažnju prema moru. Sinko, polako ga izvadi, pazi da ga ne ubiješ. U mriži je bija mali jastozić jedva dvaest centimetri. Ćaća je omota mrižu oko ašte, s mukon se ispravija, a onda je malog raka nježnošću kojon pijanista po tipkama pribire izvadija iz mriže i polako ga spustija nazad u more. Evo mali kad naresteš, onda ćemo te ulovit. Od tada je prošlo puno godina. Otac je umra, a ja i moji živimo s morem i od mora i uvik sam se prema njemu ponaša s poštovanjem i ljubavlju.
A onda je došlo ovih nesriknjih 10 zadnjih godina. Narodila se neka nova vrsta zaštitnika našeg mora, našeg krša, naše stine, izvora našega života. Nazivaju sebe ekolozima, namnožili su se poput alge ubojice, ne daju ničemu da se razvije. Zakočili su život, a ekologiju pretvorili u religiju, ili kako reče jedan moj prijatelj na jednom simpoziju o zaštiti ekologije "pseudo scientific religion" - pseudoznanstvenu religiju.
Da li ekologija, zaštita okoliša ili utočište za bulumentu novovjekih vračeva, čija katastrofična predviđanja praktički zaustavljaju svaku djelatnost, pa i bavljenje ekologijom kao vrijednom i nadasve važnom ljudskom aktivnošću.
Za njih ne vrijede ni najmeritornija znanstvena mišljenja. Spremni su u svojoj površnosti i neznanju podcijeniti mišljenja znanstvenih ustanova, čitavih timova ljudi, kao na primjer Oceanografskog instituta koji za naručitelja iz područja marikulture izrađuje studije o utjecaju na okoliš koje su svestranije i bolje i s nesagledivo više parametara nego u zemljama najjače marikulture u svijetu, poput Norveške.
Nedavno je jedan takav pseudostručnjak, stanoviti Roth, austrijski poduzetnik, na stranicama ovog istog lista održao pravi pledoaje o utjecaju marikulture na okoliš u kojemu on kao spasitelj općine Sutivan na Braču gradi objekte s pet i više zvjezdica u kojima će većina Sutivanjana naći zaposlenje. Taj supermen biolog, ekolog, arhitekt, kemičar, fitopatolog davao je na cijeloj stranici svoja pseudoznanstvena promišljanja o razvoju turizma i životu na škojima. Naravno, kao i svi poput njega, pjevao je jedno ljeto i propao. Zaposlio nije nikoga, a općini Sutivan nije donio ništa, stvorio je nekoliko lego-kockica koje su šaka u oko za okoliš, kanalizaciju i uređaje za pročišćavanje nije izgradio. Oni pak koje je na stranicama ovog lista, on austrijski državljanin, izvrgnuo poruzi, zaposlili su novih 105 otočana, a Sutivanjani su valjda shvatili s kim imaju posla.
Takvih kao on ima na stotine. Njihovoj slatkorječivosti i obećanjima nema kraja. Jebe se njima od čega će živit otočani, važno je da oni imaju s prozora svojih vikendica pogled na pustu morsku pučinu, po mogućnosti bez brodova.
S ciljem ekološkim i zaštite okoliša, predlažem da se ponovno uvede stari venecijanski zakon. Naime, taj zakon zapovijedao je da se vjenčati ne može nitko tko ne posadi deset rogača. Razlog! Venecija je imala jaku trgovačku mornaricu, tisuće galija, a naravno na galijama tisuće okovanih galijota. Najbolja je prehrana bila rogač. Jednostavan za hranjenje, vrlo kaloričan, djeluje opstipativno, a i govno je poslije njega tvrdo i konzistentno, dakle lako za pospremanje i ne smrdi intenzivno. Preporuka: Narode Hrvatske, jedi rogače, a za tebe moj puče istarski i dalmatinski, najbolje je povuć crtu na najužem dilu, pa neka oni brinu svoju brigu, a mi ćemo svoju, jerbo svi su ti vrli ekolozi uglavnom s gornje strane te crte.

 
Još u rubrici:
 


SILOVANJE KRAJOLIKA - VIKENDAŠKO NASELJE NA VIRU KOD ZADRA I DALJE RASTE
Metropola kiča i bespravne gradnje
ne boji se rušenja


OSNOVE GOSPODARSKOG RAZVITKA SPLITA (3)
Poslovna klima


 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 2/3