strana 1 od 5

POGLED S JADRANA

Povijest birokratske budućnosti

Gradsku bi upravu trebalo organizirati kao poduzeće. Već zamišljam poslove i zadatke managera grada. Mnoge bi poslove mogli preuzeti projektni timovi... A onda sam se probudio

Piše dr. Petar FILIPIĆ

Uvijek i svuda, u predizborno vrijeme, jedna od ključnih parola je ona o smanjivanju javne potrošnje. Glasačima, od kojih svaki ima poneki ožiljak iz bliskih susreta s birokracijom, a koji istaknutu parolu razumiju kao smanjenje broja onih u koje kroz minimalni prozorčić gledaš pokornički sagnut, to dođe kao melem na ranu. U tim se trenucima zaboravlja da je svuda, na kraju svakog izbornog mandata, broj zaposlenih u upravi veći od onog s početka.

Upravljanje upravom

Ako pretpostavimo da su glasači, posebno iz poslovnog svijeta, uglavnom nezadovoljni obujmom i kvalitetom usluga koje dobivaju od uprave, te da je tih usluga po vrsti relativno malo u odnosu na zahtjeve, strateški promatrano, možemo reagirati na ograničeni broj načina. Prva misao u tekućoj eri divljeg kapitalizma svakako je otpuštanje manje sposobnih (provjetravanje administracije) s namjerom zapošljavanja sposobnijih. Osposobljavanje već zaposlenih, sposobnih i manje sposobnih, druga je opcija. Svi oni koji nakon procesa osposobljavanja polože test nadležnih sele se među sposobne. Preostali, negdje u sindikalnoj ogradi, u kutku, čekaju mirovinu.
Obje ove zamisli susreću se s istim problemom. Tko će davati ocjene koje za zaposlene u upravi život znače. Naime, to ne mogu biti rukovoditelji upravnih službi i odjela jer je i njihov rad segment (i to poveliki) nezadovoljstva korisnika usluga. To ne bi smjeli biti ni izborni političari jer dosadašnje iskustvo pokazuje da kriterij dobivanja poglavarskog mjesta nisu organizacijska i managerska znanja u javnom sektoru. Što preostaje? Kakav model organizacije uprave možemo izgraditi da bi građani odlazili iz upravnih kancelarija zadovoljni?
Administrativno-teritorijalni ustroj Hrvatske općinama i gradovima (osim Zagrebu) namijenio je sasvim specifičnu (samo)upravnu ulogu, prema kojoj im se u izravnu nadležnost stavlja veoma malo instrumenata razvoja, ali se zato kroz mehanizam koordinacije od njih traži veoma raznolika i bogata aktivnost. To je jasno vidljivo i iz strukture prihoda općinskih i gradskih proračuna u kojima umjesto klasičnog poreza Država očekuje autonomne napore lokalnih organa na prikupljanju nekih poreza i neporeznih prihoda. Sasvim je evidentno da je Sabor Republike Hrvatske pred lokalnu upravu postavio važan zadatak koordinacije upravljačkih funkcija.
Koordinacija traži znanje, sposobnost i htijenje. I ako se uradi nužno, zaposlene u upravi uputi na osposobljavanje prema zahtjevima moderne javne usluge, ako se i ponekog zaposlenog uz zahvalu preseli na biro, to neće biti dovoljno. Mora se biti mnogo agilniji. Ma koliko snovi izgledali neostvarivi, evo iz mojih sanja nekoliko ideja za one koji će se upustiti u izbornu utrku za poglavarska mjesta.

Banovina na terenu

Kaže se, riba smrdi od glave. Iako o tome lokalna razina ne odlučuje, svim bi se silama trebalo zalagati za izbor (grado)načelnika izravno glasovima lokalnog izbornog tijela. Pored toga, trebalo bi u Saboru izboriti redefiniciju uloge velikih gradova. Kada se to riješi, trebalo bi u svim segmentima u kojima je to moguće organizirati upravu poput poduzeća. Već zamišljam poslove i zadatke managera (direktora, ravnatelja administracije) grada ili općine. U takvom scenariju poglavari nisu šefovi službi i odjela. Uz poštovane iznimke ni današnji to ne rade. Oni su primarno političari. I to trebaju biti i kao takvi imaju svoje mjesto u upravljačkoj strukturi. Osim ako je poglavarstvo skup stručnjaka, "tehnička vlada".
Ako ni tada uprava ne postane uspješna, smanjimo njene nadležnosti. Mnogi se poslovi mogu organizirati na projektnom principu. Ima li netko protiv projektnog tima koji bi se brinuo o osvjetljavanju ulica, važnih zgrada, trgova i znamenitosti. Kaže se, dajte dite materi. Splitski slučaj Gradske luke to odlično pokazuje. Dok se god poslovi oko tog projekta vode iz upravnog ambijenta, nema puno sreće. Kada se projektni timovi osposobe i dostigne kritična masa aktivnosti, osnujmo agencije. Za razvoj, za održivu općinu, grad, za poticanje poduzetništva...
Naravno, u jednom sam se trenutku probudio. Otišao sam do Banovine. U njoj nikoga. Čuvar mi kaže, svi su na terenu. Osobnim angažmanom pridonose zadovoljstvu glasača.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.